Beograd – Povodom obeležavanja Dana sećanja na stradanje i progon Srba u hrvatskoj oružanoj akciji „Oluja” 1995. godine, u Srbiji su se oglasile sirene, a u Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos.
Jednolični zvuk za prestanak opasnosti u trajanju od 60 sekundi, tačno u podne, emitovan je u celoj zemlji, a pomenu u Crkvi Svetog Marka, kako prenose agencije, prisustvovao je veliki broj građana i Srba izbeglih iz Hrvatske, ali i mladi koji su rođeni u izbeglištvu.

Parastos je služio vladika Arsenije, vikar patrijarha Irineja, sa sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve.

Tom prilikom, Vladimir Cucić, republički komesar za izbeglice i migracije, kako prenosi Tanjug, izjavio je da nema pomaka što se tiče ostvarivanja prava Srba u zemljama njihovog porekla poput prava na penzije, vraćanja zemljišta, na boravište i prebivalište. „Većina okupljenih građana u Crkvi Svetog Marka su hrvatski državljani. Nadam se da će se prema njima konačno primeniti isti aršini kao što se u zemlji iz koje potiču primenjuju prema ostalim građanima”, rekao je Cucić a prenose agencije.

Predsednik saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, ocenio je da izjave iz regiona pokazuju da Hrvatska vodi antisrpsku politiku prema Srbiji i srpskom narodu punih 27 godina.
Nezadovoljstvo odnosom Hrvatske prema njihovim imovinskim i ljudskim pravima, izrazili su i Krajišnici koji žive u Srbiji.
Rečeno je i da je Komesarijat za izbeglice do sada registrovao 17 hiljada pograničnih porodica u registar Regionalnog stambenog programa, a cilj je da se evidentiranjem izbeglih omogući rešavanje kupovine imanja, stanova ili građevinskog materijala. Prema podacima Komesarijata za izbeglice, u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja” iz svojih domova je pre 22 godine proterano više od 200.000 krajiških Srba. Bežeći u koloni dugoj desetine kilometara preko Bosne i Hercegovine ka Srbiji, stradalo je ili se vodi kao nestalo više od 2.000 ljudi, rekli su iz Komesarijata.

Kako su naveli, od početka ratova na prostorima SFRJ 1991. godine, u Srbiji je utočište potražilo 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbeglice iz Hrvatske ima još oko 19.000 građana.
Da su u „Oluji” počinjeni brojni zločini, podsetio je i ministar u Vladi Srbije Rasim Ljajić. On je u izjavi novinarima na Zlatiboru naveo da su to utvrdile i sve svetske organizacije.
„Ne možete slaviti proterivanje tolikog broja ljudi, preko 200 hiljada, jer su sve svetske organizacije, pa i Haški tribunal, utvrdili da su počinjeni zločini u operaciji ’Oluja’ ”, istakao je Ljajić, dodajući da se ne može slaviti nešto što se kosi sa elementarnim ljudskim i građanskim pravima.
Parastos žrtvama „Oluje” održan je i u Beču, u tamošnjem Hramu Svetog Save. Tom prilikom, ambasador Srbije u Austriji Pero Janković je istakao da je jedino ono što možemo da učinimo u pomen na nastradale u „Oluji” 1995. da se sećamo, ne zaboravljamo.
„Hrišćanski vremenom možemo da praštamo, ali da zaboravimo ne smemo. Pouka toga je da samo jedinstvom, uzdanjem u sebe, zajedničkim naporima našu državu poboljšavamo i unapređujemo, a time i uslove za život srpskog naroda”, istakao je Janković.
On je najavio da će ambasada Srbije i Srpska pravoslavna crkva u Austriji istrajati i nastojati da ubuduće okupe što više ljudi kako bi sećanje na te trenutke, kao opomena za budućnost, ostali prisutni u našim uspomenama i pouka za nas i našu decu.
„Kroz akcije poput ’Oluje’, ali i druge metode pritisaka, napade na Srbe, njihove objekte i Srpsku pravoslavnu crkvu, podsticanjem antisrpskog raspoloženja, redefinisanjem istorije i činjenica iz Drugog svetskog rata, te glorifikacijom ustaštva i neofašizma, udeo srpskog stanovništva u ukupnoj populaciji Hrvatske za samo nekoliko godina smanjen je sa preko 12 procenata na ispod četiri odsto”, zaključio je Janković.