BEOGRAD – Pravoslavni vernici u Srbiji danas obeležavaju Badnji dan, tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodicnim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosniji hrišćanski praznik Božić.

Božić je dan kada se slavi rodenje Isusa Hrista, a ljudi se u Srbiji pozdravljaju recima “Hristos se rodi” – “Vaistinu se rodi”.
Velikom prazniku prethodi božićni post, u trajanju od 40 dana, koji predstavlja pročišćenje duha i tela.

Božić je praznik cele porodice, koja bi trebalo da bude na okupu, uz poštovanje narodnih običaja, poput unošenja badnjaka na Badnji dan i lomljenja česnice na sam dan Božića.

Na Badnji dan pravoslavci odlaze u šumu po hrastovo drvo – badnjak koje se uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svetlosti i toplote koja greje i zbližava ukućane.

Veruje se da se unošenjem badnjaka u kuću unose sreća, zdravlje i napredak, a obavezno je i unošenje slame, jer se na taj način prinosi žrtva duhu Hrista koji je i rođen na slami.

Obicaj je da ukućani položajnika, prvog gosta na Božić, daruju poklonima.

Na Badnji dan patrijarh Irinej služiće u 16 sati čin osvećenja badnjaka ispred Hrama Svetog Save, a zatim i praznično bdenje u kripti Svetosavskog Hrama.

Patrijarh Irinej i episkopi SPC, u Božićnoj poslanici su pozvali vernike na međusobno razumevanje, ljubav i praštanje.

“Čuvajmo se teških i neoprezno izgovorenih reči, imajući na umu da društveno okruženje u kome živimo stvaramo upravo rečima. Blage reči leče, gruba reč povređuje, a rane od reči često su grublje i od fizičkih rana”, poruka je patrijarha srpskog i episkopa SPC.

Iz Crkve poručuju da smo pozvani da posebnu brigu pokažemo prema našoj braći i sestrama na Kosovu i Metohiji.
Ukazujući na težak položaj i život našeg naroda na KiM, Crkva smatra da je jedan od bitnih preduslova za rešenje problema na toj teritoriji izgradnja društva zasnovanog na vladavini prava, u kome ljudi različitog porekla mogu da žive u miru, uz punu zaštitu i poštovanje svačijeg verskog, kulturnog i narodnog identiteta.

“Govoriti o trajnijem rešenju problema na Kosovu i Metohiji bez uvažavanja ovih preduslova značilo bi prihvatiti ratno i poratno etničko čišćenje i otimačinu kao svršen čin i odbaciti sve vrednosti na kojima, bar načelno, počiva hrišćanska Evropa, ali i čitav svet”, navodi se u Poslanici, uz napomenu da sloboda za srpski narod, ali i za sve druge narode na KiM nije moguća u samoproglašenoj lažnoj državi Kosovo.

U tom se mislu u Poslanici pominju “zloglasne takse”, stalne pretnje, hapšenja…te formiranj tzv. kosovske vojske, a sve to u cilju, kako kažu u SPC, daljeg zastrašivanja i konačnog izgona svih Srba, južno i severno od Ibra.

SPC ponavlja da je za nju pitanje KiM, između ostalog, pitanje opstanka Srba, sveštenstva, monaštva i posebno drevnih svetinja, “bez kojih ne bismo bili ono što jesmo”.

Sa istom brigom i odgovornošću SPC je pozvala Srbe u Makedoniji koji su u raskolu da u duhu Hristove ljubavi shvate da je autokefalnost isključivo crkvena institucija i da ona treba da doprinosi napretku i učvršćivanju jedinstva među pomesnim Pravoslavnim Crkvama.

Isti poziv upućen je i onima koji govore o “nekakvoj Crnogorskoj Crkvi”, koji, kako se navodi u Poslanici, ostaju slepi kod očiju jer ne vide drevnu Mitropoliju crnogorsko-primorsku.

“Oni zaboravljaju da spasenje nije uslovljeno izjašnjavanjem ko je Srbin, a ko Crnogorac”, navode u Poslanici.

Posebna poruka je upućena vernicima SPC u rasejanju, koje je Crkva pozvala da prema svima uvek i na svakom mestu pokazuju ljubav na delu, ali i da budu savesni i odgovorni građani zemalja koje su im pružile dom.

Radost spasenja zajedno možemo doživeti samo kroz međusobno praštanje i izmirenje, navode patrijarh i episkopi u Poslanici, te poručuju da je praštanje i pomirenje među narodima koji su nekad živeli u jednoj državi jedini način da se oslobodimo robovanja prošlosti i dnevno-političkim interesima.

Inače, Crkva je najavila da je 2019. – godina jubileja, osam vekova od dobijanja autokefalnosti.

Božić, zajedno sa Vaskrsom, predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika.


Tanjug