HAG – Nakon tri godine žalbenog postupka, Žalbeno veće Mehanizma za krivične sudove u Hagu (naslednik Haškog tribunala) izreći će sutra drugostepenu presudu prvom predsedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, nakon .

Karadžića je u martu 2016. godine sudsko veće Haškog tribunala osudilo na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovečnosti u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine.

Žalbeno veće Mehanizma sada može tu presudu da potvrdi ili da je preinači, bilo u pogledu utvrđenih činjenica, bilo u pogledu vrste i visine kazne. Takođe može da je ukine i naloži da mu se suđenje ponovi.

Prvostepenom presudom, Karadžić je oslobođen po jednoj tački optužnice – za genocid nad nesrpskim stanovništvom u sedam opština u BiH, ali osuđen je za ostalih 10 tačaka, među kojima je i za genocid u Srebrenici.

Sudsko veće nije utvrdilo da na teritorijama opština Bratunac, Prijedor, Vlasenica, Zvornik, Sanski Most, Foča i Ključ počinjen genocid, ali jeste utvrdilo da su ratni zločini pocinjeni u tim opštinama, u periodu od 1992. do 1995. bili koordinirani iz vrha Republike Srpske.

Takođe, prema prvostepenoj presudi, Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost za progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premeštanje stanovništva u pomenutim opštinama.

Sudsko veće je takođe utvrdilo da Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost za ubistvo, protivpravni napad na civilno stanovništvo i širenje terora tokom opsade Sarajeva u periodu od maja 1992. do oktobra 1995. godine, kao i za uzimanje talaca kao kršenje zakona i obicaja ratovanja.

Karadžić je nakon višegodišnjeg skrivanja, uhapšen u Beogradu 21. jula, a devet dana kasnije izručen je Hagu i smešten u pritvorsku jedinicu Tribunala u Ševeningenu iz koje nikada nije pušten na privremenu slobodu.

Dok je za njim bila na snazi poternica Haškog tribunala, on se u Srbiji krio pod identitetom doktora alternativne medicine Dragana Dabića.

Suđenje mu je počelo u oktobru 2009. godine, a okončano je prvostepenom presudom u martu 2016.

Na tu odluku žalio je i Karadžić sa svojim pravnim timom, kao i tužilaštvo Haškog trinala.

Karadžcih se pred sudom formalno branio sam uz pomoć stručnjaka iz svog pravnog tima.