BEOGRAD – Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan pretrpeo je težak udarac pošto su glasači, nezadovoljni ekonomskim stanjem u zemlji i njegovom sve autoritarnijom vlašću, na ponovljenim izborima za gradonačelnika Istanbula opet podržali opozicionog kandidata Ekrema Imamoglua, pišu svetski mediji.

Mediji ukazuju i da bi poraz u gradu, u kojem je Erdogan počeo političku karijeru kao gradonačenik, mogao biti početak njegovog kraja, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Ubedljiva pobeda Ekrema Imamoglua ošamućujuća je osuda ekonomske politike i sve autoritarnije Erdoganove vladavine, ocenjuje Blumberg.

Kandidat opozicione Republikanske narodne partije osvojio je oko 54 odsto glasova, a kandidat ;vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) Binalij Jildirim 45 odsto glasova, posle prebrojanih 99 odsto glasačkih listića.

Kandidat Erdoganove partije je tesno izgubio 31. marta s 14.000 glasova razlike, dok je sada jaz bio skoro 800.000, što je nedvosmislena poruka da su birači zabrinuti za rastakanje demokratskih osnova Turske, ističe Blumberg.

Erdoganova partija je u martu izgubila i u Ankari i drugim velikim gradovima, pošto su inflacija, nezaposlenost i pad vrednosti lire uzeli danak, ali je turski predsednik odbio da prizna poraz u Istanbulu žaleći se na nepravilnosti, što je prihvatila izborna komisija.

Rezultati glasanja u nedelju pokazuju da je Erdogan, najmoćniji turski lider u moderno vreme, ;napravio neverovatno lošu procenu kada je tražio da se ponovi glasanje, ocenjuje BBC.

Pobeda opozicije u Istanbulu imaće dramatične posledice po Erdoganovu vlast u zemlji, ocenjuje Gardijan, i dodaje da su izbori u nedelju smatrani testom krhkih turskih demokratskih standarda i Erdoganove političke budućnosti.

Prema britanskom listu, sada bi mogla da se intenzivira borba za vlast medju frakcijama u vladajućoj koaliciji.

Gubitak Istanbula drugi put bio je nezamisliv ishod za AKP, ističe Gardijan i ukazuje da kao najveći turski grad i privredno čvorište, Istanbul pokriva 31 odsto BDP-a zemlje.

Istovremeno taj grad je, dodaje list, važan pogon za nezvaničnu mrežu finansiranja vladajuće partije koja je zajedno sa svojom islamskom prethodnicom kontrolisala Istanbul poslednjih četvrt veka.

Erdogan je doživeo najveći poraz u svojoj političkoj karijeri, iako je opozicija bila suočena s neravnopravnim uslovima, glavnim medijima naklonjenim predsedniku i neskrivenim korišćenjem vladinih sredstava za podršku kandidatu vladajuće partije, ističe Njujork tajms.

Pored toga što je Erdogan izgubio kontrolu nad najvećim turskim gradom gde je počeo karijeru, rezultati izbora u nedelju, kako piše Njujork tajms, imaju i druge posledice – poraz je napravio pukotinu u predsednikovoj auri nepobedivosti i to bi mogao da bude kraj njegove 16-godišnje vladavine Turskom.

Poraz bi takodje mogao da pokrene i lančanu rekaciju koja bi se završila prevremenim izborima ove ili sledeće godine, ocenjuje njujorški list. Bivši predsednik Abdulah Gul i bivši premijer Ahmet Davutoglu mogli bi da se odvoje od Erdogana kako bi pokrenuli svoje konzervativne pokrete, rekla je za američki list Asli Ajdintasbas, saradnica u Evropskom savetu za spoljne poslove.

Poraz vladajuće partije u nedelju u Istanbulu dolazi u delikatnom trenutku za turskog predsednika, ocenjuje Volstrit džurnal.

Erdogan pokušava da obnovi tursku privredu pogodjenu ;recesijom, a ove nedelje bi trebalo da se sastane s američkim predsednikom Donaldom Trampom kako bi rešio diplomatski sukob sa SAD, izmedju ostalog, oko kupovine ruskog protivvazdušnog sistema, navodi američki list.

Gubitak na izborima u Istanbulu označava pad podrške javnosti AKP-u otkad su turski ekonomski problemi izašli na videlo sredinom prošle godine, ukazuje Volstrit džurnal.

Dugotrajni period rasta, uveliko podstican zaduživanjem u stranoj valuti, prekinut je i zimus je Turska ušla u recesiju, dok je situaciju za obične ljude pogrošao nagli pad vrednosti domaće valute, što je povećavalo inflaciju.

Nezadovoljstvo raste i zbog sve autoritarnijeg liderstva od neuspešnog državnog udara 2016. godine, posle kojeg su usledile masovne čistke i mere protiv biznismena, novinara i boraca za ljudska prava, navodi Volstrit džurnal.

Beta