NOVI SAD – U Srbiji je registrovano gotovo 500 medija civilnog društva od kojih je više od polovine osnovano u protekle tri godine, a medijski stručnjaci upozoravaju da je moguće da se vlast u Srbiji dosetila da i na taj način, formiranjem vladinih-nevladinih organizacija (gongo) obezbedi finansiranje za režimske medije, piše danas Vojvodjanski istraživačko-analitički centar (VOICE).

“Na prvi pogled, to može da zvuči kao optimističan podatak jer je uloga medija civilnog društva – po definiciji – da su neprofitni i da predstavljaju alternativu komercijalnim i javnim medijima. Na drugi pogled, medjutim, otvara se sumnja da je ovoliki broj registrovanih neprofitnih medija još jedna epizoda u akciji osnivanja takozvanih gongo organizacija (Government-organized non-governmental organization). U tom slučaju, cilj je zapravo da se zloupotrebi takva mogućnost organizovanja, kako bi se ‘pokupio kajmak’ sa budžetskih konkursa, ali i kako bi se kompromitovala scena alternativnih medija, koji – uz retke izuzetke u mejnstrim medijskoj sferi – danas predstavljaju poslednja ostrva slobodnog novinarstva u Srbiji”, piše VOICE.

Prema podacima koji su VOICE-u dostavljeni iz Agencije za privredne registre u avgustu ove godine, ukupan broj registrovanih neprofitnih medija u Srbiji iznosio je 498, a više od polovine od tog broja osnovano je od januara 2016. do avgusta 2019. godine.

Od 2015. do 2019. godine, u periodu koji je bio predmet analize VOICE-a, ukupno 132 medija su dobila podršku na konkursima za sufinasiranje projekata za proizvodnju medijskih sadržaja od javnog interesa.

Od njih, osam je dobijalo podršku svake godine. Ukupan iznos koji su dobili posmatrani mediji za navedeni period veći je od 96,5 miliona dinara.

Potpredsednica Upravnog odbora Nezavisnog društva novinara Vojvodine Maja Ledjenac, koja već godinama prati problematiku zloupotrebe budžetskih sredstava na medijskim konkursima, kazala je za VOICE da je praksa pokazala da su predstavnici vlasti i njihovi “kontroverzni biznismeni”, izgleda jedino radili na tome da u inače solidnoj zakonskoj regulativi nadju rupe.

“I to ne da bi premostili ono što eventualno ne funkcioniše, već da bi sebi, svojim saradnicima i partijskim drugovima, kao i medijima koji pristaju da budu njihove propagandne mašine, obezbedili novac za lagodno funkcionisanje. Mnogi od tih načina su kriminalni pa je kršenje medijskih zakona samo mogući vrh ledenog brega kada se radi o ‘vlasnicima’ ovog velikog broja novosnovanih medija civilnog društva”, navela je Maja Ledjenac.

Ona je ocenila da bi osnivanje “gongo” medija mogla da bude treća faza procesa pronalaženja rupa i načina kako obezbediti stabilno finansiranje za širenje propagande na svim nivoima.

“To je i odlika sličnih režima, i takve primere imamo i u susednim zemljama poput Madjarske”, kazala je Maja Ledjenac.

Novinar Denis Kolundžija koji je autor velikog broja istraživačkih i analitičkih članaka u kojima je dokazivao zloupotrebe prilikom raspodele sredstava sa medijskih konkursa, kazao je za VOICE da je posle stotina sprovedenih konkursa sve teže oteti se utisku da postoje “svojevrsni pretplatnici na budžetski novac”, svejedno da li dolaze iz takozvane mejnstrim zone ili je, zvanično, reč o medijima civilnog društva.

“Ali nekako su baš svi bliski vlastima, a komisije su im redovno naklonjene i pored toga što je često reč o istinskim kolekcionarima opomena zbog kršenja Kodeksa novinara ili im se izveštavanje samo u ludilu može smatrati profesionalnim”, naveo je Kolundžija.

Prema njegovim rečima, nije problem u tome koliko ima medija nevladinog sektora, niti bi čak bila problematična ni činjenica kada su ti mediji osnovani, ko ih je osnovao i s kojim ciljem, ako bi konkursne komisije, zaista radile svoj posao, čitale i ocenjivale projekte, u skladu sa javnim interesom.

“Konkursni pretplatnici će nastaviti da caruju a istinski mediji da nestaju, dok će se istovremeno broj medija samo uvećavati. Većina novih na tom spisku će, pri tome, samo imati ulogu da zamene stare i umorne od zadatka da učestvuju i pelješe javni novac na konkursima”, ocenio je Kolundžija.

Beta