BEOGRAD/NOVI PAZAR – Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić kaže za RTS da bi smanjenje izbornog cenzusa na tri posto doprinelo uozbiljavanju, jer bi svaka stranka vodila računa o kandidatima koje će predložiti. Vladajuća koalicija je pokazala da nam je stalo da dođe do vraćanja poverenja u izborni proces i to je ono što je Srbiji preko potrebno, naglašava Ljajić.

Sigurno da ovo jeste bazična tema da ne bi svake godine, svakog izbornog ciklusa razgovarali o tome da li je izborni zakon dobar ili loš, da li odgovara vlasti ili opoziciji”, kaže Ljajić.

Podsetio je da je još 2013. godine predložio model izbornog zakona koji je predviđao stepenasti izborni cenzus – tri odsto cenzus za samostalni nastup na izborima, pet odsto za dvočlane koalicije i sedam odsto za višečlane koalicije.

“To bi doprinelo ukrupnjavanju političke scene i na kraju krajeva to bi, verujemo, doprinelo uozbiljavanju da svaka stranka vodi računa o kandidatima koje će predložiti”, rekao je Ljajić.
Na pitanje veruje li da bi smanjenje cenzusa moglo da opredeli više manjih političkih stranaka da izađu na izbore, Ljajić kaže da ne zna da li bi ih opredelilo, ali bi im sigurno odgovaralo.

“Manjim strankama odgovara manji izborni cenzus, većim strankama odgovara da taj cenzus bude što je moguće veći”, dodao je Ljajić.

Ukazao je da se situacija razlikuje od države do države – imamo zemlje EU gde je taj cenzus dva odsto, imamo i zemlje EU gde uopšte nema izbornog cenzusa nego zavisno od broja glasova se opredeljuju mandati, dok u Turskoj je recimo cenzus 10 odsto.

Kada je reč o tome da li bi manji cenzus mogao da opredeli neke manje stranke koje su najavile bojkot izbora da ipak izađu, Ljajić kaže da će za neke manje stranke to sigurno biti motiv da izađu.

“Ako već učestvuju na izborima, naravno da učestvuju da bi ušli u parlament. Za mnoge od stranaka pet odsto je nedostižan cenzus, a tri odsto je svakako lakše. Da li će to biti motiv za većinu stranaka da izađu, ja to u ovom trenutku zaista ne mogu da govorim u njihovo ime”, rekao je Ljajić.

Ukazao je da je možda kasno za postizanje konsenzusa, ali da formalo pravno procedura može da se završi i da se zakon donese.

“Vladajuća koalicija je pokazala spremnost čim je pristala na ovu vrstu dijaloga i uz međunarodno posredovanje – da nam je stalo da dođe do vraćanja poverenja u izborni proces i to je ono što je Srbiji preko potrebno. Ne da posle svakih izbora onaj ko izgubi žali se na izborne uslove, žali se na izborni zakon, žali se na vremenske prilike”, naglasio je Ljajić.
Dodao je da konačno moramo da dođemo do izbornih pravila i zakona koji će garantovati slobodno izjašnjavanje i prihvatanje izbornih rezultata.

Zabrana rada nedeljom – za i protiv
Ljajić je govoreći o inicijativama za ukidanje rada nedeljom u trgovinama, rekao da postoji sijaset razloga “za” i isto toliko, ako ne i više, razloga “protiv”.

“Mi sa ovim hoćemo da otvorimo jednu debatu, jedan dijalog između svih zainteresovanih strana. Jako je pogrešno ukoliko čitavu stvar svedemo na to ‘za’ ukidanje i ‘protiv’ ukidanja rada nedenjom. Da je tako jednostavno, pa i u EU bi to rešili, a, nažalost, još to nije rešeno”, istakao je Ljajić.

Svega osam zemlja članica EU ima zabranu rada nedeljom i to ne striktnu zabranu, negde su to ogromna ograničenja gde apoteke, kiosci, pekare, menjačnice i pijace mogu da rade, naveo je Ljajić.

Ukazao je da se sada u Srbiji radi istraživanje i anketa sa trgovcima, potrošačima i radnicima zaposlenim u trgovinama.

“Ovde se radi o 300.000 ljudi koji rade u trgovini, trgovina donosi 10 odsto srpskog BDP-a, 15 odsto svih zaposlenih u Srbiji radi u sektoru trgovine. Mi moramo da vodimo računa, s jedne strane, o tim ljudima, njihovim interesima i pravima, a, sa druge strane, da vodimo računa o našoj ekonomiji i privredi i da vidimo koliko će to da utiče”, rekao je ministar.

Deo trgovaca kaže da srpskoj trgovini nedostaje 5.000 radnika. “Imamo deficit radne snage i deo onih koji se zalaže za ukidanje rada nedeljom kaže da bi im to delimično rešilo taj problem”, dodaje Ljajić.

“Mi ćemo vrlo pažljivo razmotriti, nećemo donositi nikakve populističke odluke koje bi se nekome svidele. Ovo mora da bude proizvod sveobuhvatne analize, istraživanja i struke”, zaključio je ministar.