BEOGRAD – Skoro svaki treći srednjoškolaca u Srbiji koristi alkohol, svaki četvrti je probao marihuanu, a svaki peti puši, rezultati su istraživanja koje je danas objavljeno.

Istraživanje pod nazivom “Istraživanje faktora rizika zloupotrebe psihoaktivnih supstanci među mladima u Srbiji” je sprovedeno onlajn, na uzorku od 3.488 učenika uzrasta 14 do 18 godina u 45 srednjih škola.

Psihijatar prof. dr Mirjana Jovanović kaže da od 30 odsto đaka koji koriste alkohol, 13 odsto ga koristi vikendom, oko tri odsto svakodnevno. Duvan koristi 20 odsto srednjoškolske populacije.

Što se tiče marihuane, 25 odsto srednjoškolaca je probalo marihuanu, dok je osam odsto redovno koristi.

Neku drugu drogu, probalo je 10 odsto tinejdžera, a jedan odsto redovno koristi.

“Tinejdžersko doba je veoma važno. To je doba razvoja mozga, instaliranja iskustva i učenja, put ka tranziciji, ka odraslom dobu. Vrlo je važno i da znamo da psihoaktivne supstance narušavaju procese učenja, kognitivne sposobnosti, da narušavaju emocije i ultimativno uništavaju šansu za uspeh ovakve dece”, kaže Jovanović za Tanjug.

Ona je navela da je važno da roditelji imaju proaktivan stav i da nije dovoljno samo da pričaju deci, već da podstaknu dijalog sa njima, da saznaju kako se deca osećaju, da li su nezadovoljni, da li im je dosadno, a ne samo šta misle o drogama.

Psihijatar prof. dr Aleksandra Dickov navodi da je cilj istraživanja bio i da se vidi koliko su mladi informisani o psihoaktivnim supstancama i koliko su psihoaktivne supstance dostupne.

“Dobili smo podatak da 50 odsto mladih informacije o psihoaktivnim supstancama isključivo dobijaju od svojih vršnjaka”, kaže Dickov za Tanjug i dodaje da je stepen informisanosti mladih o drogama veoma nizak.

Na pitanje da li je u svim zemljama sveta legalizovana marihuiana i da li konzumiranje marihuane utiče na procese pamćenja, intelektualne kapacitete, odgovori su bili netačni u 75 odsto slučajeva.

“Takođe, mladi ne znaju koje su kasne posledice uzimanja ekstazija, kokaina. U odnosu na sintetske droge, stava su da su sintetske droge bezopasne, manje opasne od prirodnih droge. O štetnim posledicama na centralni nervni sistem i mentalne bolesti stepen neinformasanosti ide do 90 odsto”, naglašava Dickov.

Zabrinjavajuća je neinforrmisanost mladih o štetnom uticaju psihoaktivnih supstanci, a Dickov upozorava da je mnogo lakše ući u svet narkomanije ukoliko se ne zna koje su posledice.

Istraživanje je pokazalo da bi se samo trećina srednjoškolaca roditeljima obratili za pomoć ukoliko imaju problem.

Oko 45 odsto se izjasnilo da ima lošu komunikaciju sa roditeljima, da ih troditelji ne slušaju dovoljno više od 70 odsto, 12 odsto mladih da su bili psihički, a osam odsto fizički zlostavljani.

Prošlo je dve godine od početka rada Komisije za borbu protiv narkomanije u školama, a načelnica Centra za monitoring droga Ministrarstva zdravlja dr Jelena Janković kaže da su u školama sprovedeni programi koji su prepoznati kao programi koji daju rezultate, a da su rezultati novog istraživanja pokazali u kom pravcu treba ubuduće da se deluje.

“Najviše smo do sada radili na osnaživanju porodica i na jačanju uloge roditelja i jačanju poverenja koje deca treba da imaju u roditelje i roditelji u decu”, navela je ona.

Cilj Komisije je da se u narednom periodu nastavi sa obukom nastavnika, zdravstvenih radnika i roditelja kako da osnaže svoju decu da mogu da se suprostave negativnom uticaju društva, lošem uticaju vršnjaka.

Istraživanje faktora rizika zloupotrebe psihoaktivnih supstanci među mladima u Srbiji je sproveo Institut društvenih nauka u Beogradu u saradnji i uz podršku Ministarstva zdravlja i kompanije Alkaloid.

indeksonline.rs/Tanjug