BEOGRAD – Zagadjenost vazduha je problem čije rešavanje zahteva zajedničku akciju celog regiona, državnih institucija i civilnog društva i koji utiče ne samo na zdravlje gradjana nego i na ekonomski razvoj zemalja, ocenili su danas učesnici diskusije “Od žarišta zagađenja vazduha do zdravije budućnosti za Zapadni Balkan: Uloga i potencijal Zelene Agende”.

Aleksandra Tomanić, direktorka Evropskog fonda za Balkan (EFB) koji je organizovao onlajn konfenrenciju, izjavila je da regionalne vlasti moraju brzo da deluju na rešavanju problema zagadjenja, a da će im u tome biti potrebna pomoć civilnog društva.

“Radeći zajedno u regionu imamo veće šanse za uspeh, bar da dobijemo vazduh koji nas ne ubija, pošto nikad nećemo imati svuda čist vazduh”, rekla je Tomanić.

Današnja konferenrecija je nastavak kampanje Ujedinjeni Balkan za čist vazduh, koja je pokrenuta na inicijativu EFB u saradnji sa drugim organizacijama u regionu.

Tomanić je rekla da je kampanja bila uspešna i da je u nju bilo uključeno više od 520 ljudi, organizacija civilnog društva i aktivista iz regiona.

Programska direktorka za Evropu na nemačkom Institutu Aspen Valeska Eš izjavila je da je Zelena agenda, usvojena na samitu Zapadnog Balkana u Sofiji u novembru 2020, izuzetno važno pitanje za ceo region, za svakog gradjanina, jer se tiče kvaliteta života i ličnog zdravlja.

Ipak, dodala je, to nije izolovan problem i utiče na brojna druga pitanja, uključujući ekonomiju i turizam, a energetska tranzicija će uticati ne samo na poboljšanje kvaliteta vazduha nego i na smanjenje energetske zavisnosti.

“Zelena agenda ima holistički pristup i kao takav mora da bude i primenjen, jer pitanja održivosti i zaštite životne sredine nisu nacionalna pitanja”, rekla je Eš, ističući da je Zapadni Balkan kao deo Evrope uključen u evropske napore u rešavanju tih izazova.

Eš je ocenila da nije samo u interesu EU da blisko saradjuje sa Zapadnim Balkanom po tom pitanju, nego da je to u interesu i Zapadnog Balkana.

“Sve zemlje Zapadnog Balkana žele da se pridruže EU i ako ne počnu da rade na rešavanju pitanja iz Zelene agende još više će se udaljiti od EU”, kazala je Eš.

Naglasila je i važnost uloge civilnog društva u podizanju svesti gradjana jer je problem zagadjenja direktno povezan i sa ponašanjem pojedinaca.

Zamenica generalnog sekretara Saveta za regionalnu saradnju (RCC) Tanja Miščević istakla je da je Zelena agenda dokument koji su usvojile same zemlje Zapadnog Balkana, koji nije došao od EU, i da je sada u toku proces razgovora sa vladama, parlamentima i organizacijama civilnog društva u cilju pravljenja mape puta za njegovu primenu.

“Zelena agenda je blisko povezana sa idejom stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta, što znači ekonomsku integraciju regiona na putu evropskih integracija”, rekla je Miščević.

Ona je istakla važnost uticanja dekarbonizacije, smanjenja zagadjenja, cirkularne ekonomije, razvoja ruralnih oblasti na ekonomsko-socijalni održivi razvoj regiona.

Miščević je rekla da će za sprovodjenje Zelene agende biti neophodna podrška na najvišem političkom nivou i organizacija civilnog društva.

Srdjan Kukolj, savetnik za zdravlje i energetiku za balkanski region u Alijansi za zdravlje i životnu sredinu (HEAL) ocenio je da jedan od najvećih problema pristup tačnim podacima o zagadjenju vazduha i da je potrebna veća pokrivenost mernim stanicama u regionu.

Kuklolj je kazao da je potrebno veće angažovanje ministara zdravlja i veće učešće zdravstvenih stručnjaka u donošenju odluka i kreiranju strateških dokumenata, kao i da odluke treba da se donose na osnovu naučnih dokaza.

Zagadjenje se mora videti pre svega kao zdravstveni problem, rekao je Kukolj i dodao da ono takodje utiče na ekonomiju i ekonomski razvoj.

Davor Pehčevski iz organizacije Benkvoč istakao je da se protiv zagadjenja vazduha mora boriti na njegovom izvoru i da treba krenuti od najvećih zagadjivača, a to je energetski sektor, odakle dolazi 30 odsto zagadjenja.

“Hitno i strogo praćenje i kontrola proizvodnje energije je neophodno u svim zemljama Zapadnog Balkana”, rekao je Pehčevski.

Istakao je da nije problem samo “šta izlazi iz dimnjaka” elektrana na ugalj, već da postoje dokazi štetnog uticaja na vodu i vazduh.

Zbog toga zamena filtera ili izgradnja novih postrojenja neće rešiti problem zagadjenja, nego će ga samo produžiti za još 30, 40 godina.

“Najbrži način da se reše problemi je partnerstvo vlada, lokalnih vlasti, civilnog društva i gradjana. Zajednički problem možemo da rešimo samo ako radimo zajedno”, rekao je Pehčevski.

Osnivač aplikacije Air Care Gorjan Jovanovski saglasio se da je monitoring ključan i da je ostvaren napredak postavljanjem više mernih stanica koje gradjanima pružaju pouzdane infomacije o kvalitetu vazduha.

“Kada ljudi imaju pristup informacijama i kada shvate koliko je zagadjenje vazduha, postaju sve više zainteresovani za taj problem”, rekao je Jovanovski, ukazujući na važnost podizanja svesti gradjana o duogoročnim posledicama zagadjenja.

Jovanovski je istakao i važnost zajedničkog delovanja različitih organizacija iz celog regiona.

“Imamo iste probleme, istu strukturu, isti mentalitet i zajednički rad nam daje više mogućnosti da nadjemo rešenje i prevazidjemo problem na dugi rok”, rekao je Jovanovski.

indeksonline.rs