Sagovornici Indeksonline o bezbednosnim rizicima i načinu na koji Srbija upravlja izbegličkom krizom unazad šest godina
Za sada migranti ne predstavljaju veći bezbednosni problem u Srbiji, u smislu nasilnog ekstremizma i terorizma, ali znajući da su kroz Srbiju migrantskom rutom prošli neki pojedinci koji su u evropskim zemljama izvršili terorističke akte – moramo biti na oprezu, mišljenja je Marija Đorić, vanredna profesorka na Fakultetu za medije i komunikacije, u odgovoru na pitanje koliki je bezbednosni rizik usled izbegličke krize koji je u Srbiji aktuelan unazad šest godina. Sličnog stava je i Boško Jakšić, spoljno politički novinar i član Predsedništa Građanskog demokratskog foruma, koji za Indexonline kaže da “naravno da protok, kao i produženi boravak izbeglica predstavljaju bezbednosni rizik, ali danas je on svakako neuporedivo manji nego 2015. godine kada je oko milion ljudi prošlo kroz Srbiju na putu ka zapadnoj Evropi”.
![](https://indeksonline.rs/wp-content/uploads/2022/11/e5f2e8cb-e177-4af8-a315-83437573fceb-e1668088758630.jpg)
Kako dodaje, izbeglice su dolazile mahom sa onih delova Bliskog istoka gde je trajao rat protiv džihadista Islamske države.
– Postojao je rizik da radikalni elementi pokušaju da se u izbegličkim kolonama prebace ka Evropi kao jednoj od svojih najvažnijih “neverničkih” meta. Sadašnje izbeglice manje beže iz ratnih zona, a više od siromaštva i gladi. Mnoge lekcije su u međuvremenu naučene – ističe Boško Jakšić.
On napominje da “politika otvorenih vrata ne postoji”.
– Dokumentacioni centri Evropola i država pojedinačno formirali su fajlove i kartoteke, istražene su moguće veze migranata sa islamističkim grupama, kontrole na granicama postale su efikasnije. Upravo zato možemo i bez zvaničnih analiza da tvrdimo da su rizici smanjeni, ali ne i eliminisani. Najveći broj od oko 30.000 stranih boraca Islamske države vratio se u zemlje porekla. Neki su zatvoreni, ostali su pod prismotrom kao i njihove porodice. Da rizici i dalje postoje potvrđuje i promena taktike džihadista koji su odustali od centralizovane komande i oslanjaju se na male ćelije ili “usamljene vukove”, kako se zovu pojedinci spremni na individualne terorističke akcije, najčešće samoubilačke, koje je teško sprečiti. Prevencija je uspela u tome da po Evropi u poslednje vreme nema spektakularnih akcija sa većim brojem žrtava, ali to ne znači da ih neće biti. Terorizam nije pobeđen jer njegovi uzroci nisu otklonjeni – kaže naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, više od 5.000 migranata koji se trenutno nalaze u Srbiji predstavljaju manje bezbednosni, a više socijalni problem.
– Zemlja koja je 2015. bila retka u Evropi po humanom tretmanu izbeglica koji su prošle njenom teritorijom, počinje da gubi atrubute humanosti, iako je kao država organizovala vakcinaciju protiv pandemije Kovida-19. Uveravanja da ni jedan migrant nije i neće biti naseljen u Srbiji ne sprečavaju rastući otpor prema migrantima, izbeglicama i tražiocima azila. Elementi diskriminatornog i ksenofobičnog ponašanja sve su vidljiviji i pitanje je kako će Srbija dočekati novi talas izbeglica koji se očekuje iz Avganistana – zaključuje Boško Jakšić.
Marija Đorić napominje da su najveći problem migranti sami za sebe, imajući u vidu netrpeljivost koja postoji među određenim grupama (npr. sukob između Alžiraca i Marokanaca, Pakistanaca i Avganistanaca…), potom seksualno zlostavljanje dečaka kod avganistanske etničke grupe, alkoholizam i narkomanija posebno među mlađim migrantima.
– Od krivičnih dela kod migranata možemo primetiti krađe i obijanja, dok za sada nema indicija da su na teritoriji Srbije skloni izvršenju terorističkih akata. Smatram da u bezbednosnom kontekstu, migranti nisu opasni dok su u tranziciji (što je slučaj sa Srbijom), ali da mogu predstavljati potencijalnu opasnost kada je reč o nasilnom ekstemizmu, onog momenta kad se stacioniraju na krajnoj destinaciji, a to su za sada zemlje zapadne Evrope – ističe naša sagovornica.
Imajući u vidu da su Srbi „izbeglička nacija“, ističe ona, jer su tokom vekova mnogo puta proterivani sa svojih ognjišta, većina naših građana ih je prihvatila sa empatijom, što su u više navrata potvrdili i sami migranti.
– Međutim, postoje određene marginalne grupe ekstremnih desničara koji sebi daju za pravo da se „obračunavaju“ sa migrantima, smatrajući ih potencijalnom opasnošću za svoju naciju i državu. U prilog tome govore i lažne vesti koje su preplavile naše medije, a koje su upravo plasirane od ekstremista, sa ciljem zastrašivanja javnog mnjenja i pričom kako će migranti „okupirati Srbiju“. Dodatni animozitet ekstremne desnice je podgrejan i zahvaljujući pandemiji izazvanoj virusom COVID-19, koja je postala jedan od glavnih savremenih generatora nasilnog ekstremizma – kaže Marija Đorić.
Ona izražava nadu da će MUP i bezbednosne službe naći balans između zaštite ljudskih prava migranata i očuvanja bezbednosti naše države. To nije lako, zaključuje Marija Đorić, ali smo, kako kaže, do sada bili uspešni u tome.
Komesarijat za izbeglice i migracije saopštio je procene da je u periodu 2015-2016. godine kroz Srbiju prošlo preko milion migranata. Što se tiče perioda od 2017. godine do sada, Komesarijat za izbeglice i migracije poseduje sledeće podatke o broju migranata koji su boravili u prihvatnim i azilnim centrima kojima upravlja Komesarijat: 2017 – 24 251; 2018 – 22 790; 2019 – 34 862; 2020 – 63 408; 2021 (do 29.06.2021.) – 28 402
– Republika Srbija je pokazala u više navrata da je sposobna da upravlja migracionim tokovima i u kriznim situacijama, poput velikih poplava 2014. godine, masovnog priliva stotina hiljada migranata 2015. godine, ponovnog povećanog priliva (u uslovima de facto zatvorene mađarske granice) 2017. godine, kao i pandemije virusa COVID-19 2020. godine, kada je, tokom vanrednog stanja, u centrima kojima rukovodi Komesarijat popunjenost smeštajnih kapaciteta iznosila oko 150 odsto (preko 9.000 ljudi na 6.000 mesta). Imajući u vidu ovakvo iskustvo i uspešan rezultat u rešavanju kriznih situacija i odgovora na razne izazove, ni Republika Srbija ni Komesarijat za izbeglice i migracije nemaju nikakvih ozbiljnih problema na polju upravljanja migracijama – stav je ove državne institucije.
Radoslav Stanojević
Tekst je nastao u okviru projekta “Ugrožavajuće bezbednosne pretnje i izazovi: savremeni terorizam, nasilni ekstremizam i borba protiv radikalizacije mladih” koji realizuje Akademska inicijativa “Forum 10”.
![](https://indeksonline.rs/wp-content/uploads/2021/07/img_4678.jpg)