Naslovna srbija Beograd I rasizam u odnosu na izbeglice je terorizam

I rasizam u odnosu na izbeglice je terorizam

Izazovi bezbednosti u savremenosti digitalnog doba i raspostranjene upotrebe društvenih mreža

Era digitalnog doba, koju živimo, gde se „ratuje“ i „regrutuje vojska“ preko društvenih mreža ima svoju izrazito mračnu stranu. Društvene platforme su se pokazale kao plodno tlo za širenje propagande terorista čije su razmere odavno poprimile neverovatne razmere – ocenjuje za indeksonline.rs Ivana Šundić Mihovilović, novinarka lista Danas i stručnjakinja za pitanja i fenomene terorizma i ekstremizma.

Govoreći o tome koliki je značaj i zloupotreba savremenih sredstava komunikacije za odnošenje života nevinih ljudi, koji od pritiskom manipulacije postaju ljudi opasni za okolinu, naša sagovornica ističe da svedočimo stravičnim stvarima – od poziva na ubistvo nevernika, pripadnika ovih ili onih naroda…, a sve zarad širenja straha i naravno privlačenja što veće pažnje javnosti.

– Setimo se samo varvarskog ubistva nastavnika u Parizu, oktobra prošle godine, kome je napadač nasred ulice prerezao vrat i odsekao glavu, a zatim postavio snimak na internet. Ispostaviće se da je nesrećni nastavnik stradao samo zato što je jedna njegova učenica izokrenula njegove reči koje su izazvale bes muslimana – kaže Ivana Šundić Mihovilović.

Setimo se, nastavlja ona, i prošlogodišnjeg svirepog čina teroriste, desne orijentacije, u Nemačkoj, koji je planove kovao iz svoje sobe, opijen raznim teorijama zavere i budalastim glasovima da se svet može spasiti ako se neke rase unište… Pobio je devetoro ljudi, svoju majku i na kraju sebe.

– Ovakvi pozivi na gnusna dela, što je najgore, imaju sve više odziva kod pojedinaca, najčešće opterećenih ličnim frustracijama, nesrećni od detinjstva, opijeni mržnjom, koji, možda, u nedostatku obrazovanja, postaju laka meta lažnih vesti i sličnih vrsta propagandnog uticaja – kaže sagovornica indeksonline.rs

A zamislite, s druge strane, ističe ona, tvit da bi „stavljanje svinjske glave na ogradu na mađarskoj granici efikasnije odvratilo izbeglice od dolaska u Mađarsku“, koji je još 2016. napisao Đerđ Šepflin, evroposlanik stranke mađarskog premijera Viktora Orbana.

– Zar ne zvuči podjednako uznemirujuće, ponižavajuće, rasistički, diskriminatorski kao i objave na mrežama koje šire teroristi? Propaganda na internetu dakle nije isključivo oruđe terorista, mentalno poremećenih osoba, esktrema kojima je ovo skoro pa jedino sredstvo da pridobiju sledbenike i skrenu pažnju na sebe. Kako onda shvatiti državnike, mahom autokrate, desne političke orijentacije kojima internet propaganda nije strana i dođe kao bonus alat da se obrate i manipulišu masama, mobilišu pristalice… – kaže Šundić Mihovilović.

Prema njenim rečima, društvene mreže im dobro dođu da izvrću činjenice, neretko svoje grehe pripisuju političkim protivnicima, novinare nazivaju neprijateljima i onima koji šire lažne vesti, predstavljajući sebe u boljem svetlu.

– Primera ima više – zbog takvog manipulatorskog „upravljanja“ masama koje su nasrnule u zgradu Kongresa početkom godine kažnjen je bivši predsedniK SAD Donald Tramp tako što je „skinut“ trajno sa Tvitera, gde je imao čak 88.000 pratilaca. Slovenački premijer Janez Janša, poznat kao Mister Tvito, kome je uzor bio Tramp, neretko koristi društvene mreže za „obračun sa novinarima i neistomišljenicima“. Zbog „pristrasnog i neistinitog izveštavanja o Ujgurima, Hongkongu, kao i epidemiološkim merama Kine u borbi protiv pandemije kovid-19“, Kina je u februaru zabranila BBC World News kanal – podseća sagovornica indeksonline.rs

Potom dodaje da ruski lider Vladimir Putin ume da kaže da su društvene mreže „biznis koji je usmeren na ostvarivanje dobiti po svaku cenu“ i vodi aktivnu borbu protiv zapadnih društvenih mreža, pre svega protiv Tvitera.
– Ali, ono što zamisli, u skladu sa njemu svojstvenim aršinima demokratije i etike, on udene u zakon i nisu mu potrebne mreže. Tako su se mnogi novinari i pojedinci našli na spisku ekstremista i terorista, pod optužbom da šire propagandu, po zakonu o ekstremizmu čije su izmene usvojene ove godine – zaključuje Ivana Šundić Mihovilović.

Radoslav Stanojević

Tekst je nastao u okviru projekta “Ugrožavajuće bezbednosne pretnje i izazovi: savremeni terorizam, nasilni ekstremizam i borva protiv radikalizacije mladih” koji realizuje Akademska inicijativa “Forum 10”.

Exit mobile version