BEOGRAD – Građane Srbije do kraja godine opteretiće i rast kamatnih stopa odnosno poskupljenje kredita, izjavila je danas glavna i odgovorna urednica magazina “Biznis” i “Ekonometar” Radojka Nikolić i dodala da će u naredna tri meseca i inflacija ostati dvocifrena.

Nilokićeva za Tanjug kaže da je dosta građana kreditno zaduženo i ukazuje na to da Evribor, za koji je najveći broj kredita vezan, trenutno na nivou od 1,67 odsto, a da je pre pola godine bio na nuli.

“Na to treba dodati i kamatu koje banke naplaćuju, tako da je sigurno da će poskupeti krediti”, kaže Nikolićeva.

Kada je reč o inflaciji, podseća da je trenutno dvocifrena i smatra da će tako ostati i do kraja godine.

Takođe, dodaje da je pitanje da li povećanje plata i penzija mogu nadomestiti gubitak koji pravi inflacija.

“Opšta slika u perspektivi za sledeću godinu nije najbolja, upravo zato što se najavljuju recesija i pad proizvodnje u mnogim zemljama EU što na Srbiju nepovoljno utiče, jer može da izazove smanjenje proizvodnje tih kompanija ili smanjenje spoljno – trgovinske razmene što takođe može imati negativne posledice na Srbiju i našu ekonomiju”, kazala je ona.

Nikolićeva navodi da je cela globalna slika, u koju se i mi uklapamo nepovoljna i naglašava da je za ovu godinu prepolovljen očekivan rast proizvodnje.

Kako kaže, očekivalo se da će rast proizvodnje biti pet ili šest odsto, a ispostavilo se da je “jedva da će biti oko tri odsto”.

Za sledeću godinu za koju je najavljivan i veći rast, kako kaže Nikolić, sada se očekuje rast nešto iznad nula što znači, dodaje, da nema dovoljno rasta.

“Očekivanja i procene su takva da će sledeća godina i kraj ove godine biti dosta nepovoljni što je, pre svega, prouzrokovano inflacijom i energetskom krizom, a potom i svim ostalim pretnjama uključujući i pretnju ratom”, navodi sagovornica Tanjuga.

Međutim, kako kaže, ono što je za Srbiju povoljno jeste da smo veliki proizvođač hrane i da bez obzira na veliki pad u proizvodnji pšenice i kukuruza, glavnih sirovina koje izvozimo, ima dovoljno hrane.

Nikolićeva primećuje da je možda bila šansa da se povećanom poljoprivrednom proizvodnjom nadoknade neke druge stvari i da se postigne više jer je hrana svuda tražena, ali da se ne može reći ni da smo loše prošli ove godine.

“Hrane će biti dovoljno, zvaničnici obećavaju da će biti dovoljno energenata, naravno sve je samo pitanje cene koju ćete za to morati da platite i to je najveći problem”, poručuje.

Na pitanje koliko odnosi naše zemlje sa Rusijom mogu da pomognu ili odmognu Srbiji da se izbori sa krizom, Nikolićeva kaže da Rusija nije veliki investitor i ne ubraja se u ključne investitore.

Tu su, dodaje, neprikosnovene Nemačka, Austrija, Italija, Francuska.

Ali, kada se pogleda energetsku zavisnost, tu smo dominantno zavisni od Rusije i na tom nivou nam je potrebno još sporazuma i dobri odnosi sa Rusijom, rekla je Nikolićeva.

Komentarišući najave da zbog potpisivanja sporazuma Srbije sa Rusijom može doći do povlačenja investitora sa zapada, Nikolićeva kaže da ne očekuje to.

“Ne očekujem da će doći do povlačenja velikih investitora, jer su Srbiju izabrali i kao zemlju u kojoj imaju dobre povoljnosti za poslovanje. Oni sami kažu da su dva faktora važna u njihovom poslovanju, jedan je što daju niske plate u odnosu na države iz kojih dolaze i drugi su jeftiniji i dostupni energenti koje imaju u Srbiji”, dodaje.

Osim toga, podseća, Srbija ima veliki broj sporazuma o slobodnoj trgovini sa velikim brojem zemalja koje nema EU.

Kaže da da veliki investitori svoje proizvode izvoze u te zemlje, pa između ostalog i u Rusiju iz Srbije.

Na taj način, pojašnjava, izbegavaju da budu sankcionisani jer ne izvoze iz EU.

“Imamo sa više od 20 zemalja spoljnotrgovinske odnose koji su prilično slobodni ili su sa niskim carinama i investitori svi to koriste tako da ne verujem da na tom planu može doći do povlačenja, jer su i ti veliki investitori u okviru EU dovoljno pritisnuti problemima koje imaju u samoj Uniji i ovo im dođe kao oaza iz koje mogu da slobodnije posluju i ostvaruju veoma značajne prihode”, kaže Nikolićeva.

Tanjug