Oko naših voda sve se više steže obruč zagađenja i otuđenja. Opšte je poznata činjenica da voda pripada svima nama, ljudima i prirodi. Neotuđivo pravo je da uživamo u blagodetima vode, ali moramo biti svesni činjenice da nam je obaveza i emanet da vodu čuvamo da nam reke budu čiste i nezagađene.

Uglavnom smo, mi ljudi, ti koji svojim nemarom, bahatim ponašanjem i nižim stepenom svesti trujemo naše reke, svesno ili nesvesno. Od nekada bujnih i čistih novopazarskih rijeka u kojima je bilo bogatog biljnog I životinjskog sveta ostale su mutne vode.

U samom srcu starog Rasa, na nešto manje od 300 kilometara udaljenosti od Beograda, kada se krene prema jugu smešten je Novi Pazar, kroz čiju teritoriju protiču čak četiri reke : Raška, Jošanica, Deževska i Ljudska reka. Sam grad je smešten na oko 500 metara nadmorske visine, a plodnu kotlinu u kojoj je smešten nadvisuju Pešterska visoravan, te planine Golija i Rogozna.

Grad sa preko 100.000 stanovnika još uvek nema registar zagađivača, usvojenu strategiju upravljanja otpadom, a ni uvid ko i na koji način zagađuje novopazarske reke, ocenila je biološkinja Violeta Jakovljević.

Društvene mreže prepune su snimaka i fotografija na kojima se vidi kako se otpadne vode ulivaju u reke Novog Pazara – Rašku, Jošanicu i Trnavicu, kako njima pluta gomila flaša, smeća, pohabanog, dotrajalog nameštaja.

Da sve to nabrojano katastrofalno utiče na kvalitet vode u ovim rekama slažu se i profesorka Državnog univerziteta u Novom Pazaru, dr bioloških nauka Nataša Đorđević, kao i članovi Gradskog veća zaduženi za životnu sredinu

Profesorka Đorđević navodi da je kvalitet vode u pojedinim delovima Raške, Jošanice i Trnavice pete kategorije, što je voda koja se ne sme koristiti ni za polivanje bašta i gotovo je jednaka kanalizaciji.

“Tri su najveća zagađivača reka u Novom Pazaru. Klanice u njih ispuštaju krv koja je veoma opasna, hemoglobin vezuje kiseonik, pa se u vodi razvijaju aneorobne bakterije koje izazivaju razne bolesti. Vodu zagađuju i hemikalije koje proizvođači džinsa ispuštaju u reke nakon kamenovanja, dok se prilikom obrade kamena u njih uliva bela voda kojom se uništava pH vrednost i urušava kvalitet vode u rekama”, istakla je Đorđević.

Ona je dodala da je izvorište reke Raške, odakle se Novi Pazara napaja pijaćom vodom, druge klase što je, kako je istakla, odlično.

Iz Gradskog veća se slažu da je zagađenje vode u rekama gorući problem u Novom Pazaru, ali je navode da stanje još uvek nije alarmantno. Prema njihovoj oceni coda u reci Raški odličnog kvaliteta do centra grada, ali se pogoršava nakon što se u nju ulije Jošanica.

“Lokalna samouprava veruje da će problem zagađivanja reka rešiti za pet do šest godina izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda. Urađen je plan detaljne regulacije, fabrika će biti u Požežini, a krenuli smo i u izradu projektne dokumentacije. Kolektorska mreža biće duga 40 kilometara, obuhvatiće sva naselja, a projekat je vredan između 25 i 28 miliona evra. To su sredstva koja mi ne možemo da obezbedimo, pa očekujemo pomoć Vlade Srbije, a nadamo se i pomoći iz Evropske unije”,kažu iz Gradskog veća.

Podsećamo da se reku Rašku kod Novog Pazara letos se izlio se mazut iz Gradske toplane. Protestujući protiv zagađenja životne sredine građani su se tada, u nedelju, 19. juna 2022. godine na poziv okupili na mestu izlivanja pod sloganima „Stop nemaru” i „Hoćemo zdravu životnu sredinu”.

Predstavnici inicijative okupljanja građana, su, ovom ovom prilikom od gradskih vlasti javno zahtevali da hitno zaustavi i spreči buduća izlivanja mazuta u reku i pokrene postupke protiv odgovornih lica, a od gradskog Zavoda za javno zdravlje da izda izveštaj o uticaju katastrofe na zdravlje ljudi.

Jedan od organizatora, Ado Marovac, je, tada da su sve reke u ovom delu zemlje ugrožene zbog, kako je on na skupu rekao, neodgovornosti vlast i nedostatka sistemskog pristupa problematici upravljanja vodnim resursima:

„Reka Trnavica je otvorena kanalizacija, reka Raška je devastirana do svog izvorišta, a ništa bolja situacija nije ni sa rekama Jošanicom i Ljudskom. U slučaju da se u roku od mesec dana ne desi nikakva pozitivna promena, mi ćemo ponovo da organizujemo proteste i vršićemo neke druge pritiske, pravno adekvatne”, izjavio je Marovac na protestu.

Biolog, profesor na Državnom Univerzitetu Novi Pazar, Dejan Mirčić kazao je da je sve povezano te da sve što uradimo danas potencijalno može naštetiti životnoj sredini, ali da, kako kaže, naravno postoje rešenja. On je dodao i da posledice zagađenja ima u velikoj meri čovek. Na pitanje da li postoji problem u zalivanju voća i povrća vodom iz novopazarskih reka kazao je da postoji.

“Svako navodnavanje vodom koja je zagađena mazutom ili nekim drugim supstancama je štetno, jer zagađuje zemljište. Preko svega toga to dolazi do nas i dovodi do štetnih posledica koje su ostale, a efekti svega toga se mogu videti kroz određeno vreme. Zato je svest vrlo važna i da delujemo odmah, a ne da čekamo efekte, pa onda da delujemo”, kazao je Mirčić.

Bojan Simišić, aktivista i osnivač Eko straže istakao je važnost građanskog aktivizma kao bitne alatke u rešavanju problema u zajednici i državi. On je ponovio da građani moraju biti uporni u zahtevanju zdrave životne sredine u kojoj žive.

“Eko straža“ i “Za zdrav Novi Pazar“ ne okupljaju lekare ili specijaliste, već obične građane koji samo žele da žive u normalnom društvu”, istakao je Simišić.

Iz grupe Za zdrav Novi Pazar kazali su da im je drago što su građani Novog Pazara sve više zainteresovani za temu životne sredine i da se svakodnevno javljaju vođeni idejom naziva ove grupe.

Biolog Ana Karanović je u izjavi za radio Sto plus i N1 televiziju ocenila je da je zbog decenijskog zagađenja reka Raška potpuno mrtva i da u njoj nema, ne samo riba, već ni žaba, vodozemaca ili algi.

Govoreći o ovom problem, ona je istakla da je glavni razlog zagađenja ove reke industrijalizacija Novog Pazara i brojne male i velike fabrike koje svoje otpadne vode prosipaju u nju. Karanović je potvrdila da je Reka Raška svom izvorištu izuzetno čista i pripada drugoj kategoriji kvaliteta voda. Dok dođe do Novog Pazara, tu je peta kategorija čistoće vode. Najveći problem stvaraju amonijum nitrati, fekalije, crevne enterokoke, tako da ova voda nije pogodna čak ni za navodnjavanje”, rekla je Karanović.

Dodala je da reku zagađuju i domaćinstva zbog čega stanovništvo treba, ne samo kažnjavati, već i edukovati i obezbediti im mesto za odlaganje otpada. Rekla je i da se Raška može obnoviti, ali da je potrebno da se u nju ne ulivaju kanalizacija i druge otpadne vode, a da se u slučaju da izostane svest stanovništva, treba osloniti na institucije koje će o tome brinuti.

Mediji se konstanto bave problemom zagađaenosti novopazarskih reka. Tako list Danas u jednom svom članku navodi da poslednje analize površinskih voda u Novom Pazaru, urađene prošlog novembra, pokazale su da zagađenost reka naglo raste. Negde su vode takozvane pete kategorije, najlošije, a pronađene su i fekalne bakterije, kao što je ešerihija koli, zbog izlivanja kanalizacija. Ispitivanja su rađena na 10 lokacija na teritoriji grada i pokazala su da je čistoća vode “u direktnoj vezi sa lokacijom”.

Redaksicja portala Indeks Online redovno prati stanje reka u Novom Pazaru i o tome obaveštava građanstvo, a sve u nameri da zajedno doprinesemo čistijim zdravim rekama, razvoju biljnog i životinjskog sveta Govoreći o letošnjem izlivanju mazuta iz Gradske toplane u reku Rašku, director ovog preduzeća Nemanja Mančić, objasnio je za portal indeksonline.rs kako je došlo do izlivanja mazuta u reku Rašku.

Mančić nam je u razgovoru potvrdio da uljana smesa, koja se nekoliko dana izliva u reku Rašku, potiče od JKP Gradska toplana.

“Povodom skorašnjih dešavanja, gde je došlo do izlivanja uljane smese u reku Rašku, potvrđujemo da je došlo do incidentne situacije u JKP Gradska toplana. Naime, zbog obilnih padavina došlo do mešanja mazuta i vode. Smesa je potom prirodnim putem, kroz zemlju i beton dospela do obližnje šahte za kišnu kanalizaciju i kao takva završila u reci, a nikako ispuštanjem u kanalizacione odvode” – rekao je Mančić.

Razgovarali smo sa našim sugrađanima o problemu zagađenosti reka, i pitali kako najefikasnije zaštiti reke?

Pre svega grad Novi Pazar, relevantne ustanove i institucije moraju imati i u praksi primeniti strateški plan za očuvanje reka u okviru kojeg bi bile propisane najstrožije kazne za sve nesavesne građane, klanice, firme i radionice.

Komunalna policija uvek mora biti u pripravnosti-smatra penzionerka R.T. Ona ističe da podržava mlade ljude koji su okupljeni oko inicijative Za zdrav Novi Pazar.

Njen stav podržava i dvadesetpetogodišnja Esada F. koja dodaje da novčane kazne moraju biti velike, a komunalna policija rigoroznija.

– Ako ne umemo da čuvamo naše reke i vode, treba da plaćamo kazne. Škole su te koje od prvog do osmog razreda, a posle u srednjoj školi, na fakultetima moraju u svojim obrazovno-vaspitnim programima i profilima , konstantno imati ekologiju kao obavezan predmet – kaže Esada F.

Prema rečima naših sugrađana svi zajedno moramo delovati kako bi očuvali životnu sredinu. To, smatraju sugrađani, nije teško, ukoliko ne bacamo smeće, jer rijeke nisu kontejneri, ukoliko racionalno trošimo vodu, recikliramo, izbegavamo nepotrebnu vožnju automobilima, a na nadležnima je da donesu i praktikuju sve zakonske mere za čistije reke I vazduh.