Naslovna PLANETA Evropa Predsednik Nemačke u Varšavi: Molim za oproštaj

Predsednik Nemačke u Varšavi: Molim za oproštaj

epa09006067 German President Frank-Walter Steinmeier speaks on the occasion of the 1,000th session of the German Federal Council (Bundesrat), in Berlin, Germany, 12 February 2021. The German Federal Council assembled for the 1,000th time. The first session was held on 07 September 1949. EPA-EFE/CLEMENS BILAN / POOL

BERLIN – Frank-Valter Štajnmajer prvi je nemački predsednik koji je održao komemorativni govor na godišnjicu ustanka u Varšavskom getu, u kojem je pre 80 godina skoro 56.000 Jevreja ubijeno ili deportovano, prenosi Dojče vele (DW).

Nemački predsednik zatražio je u sredu oproštaj na komemoraciji na godišnjicu ustanka u Varšavskom getu.

“Stojim pred vama danas i molim za oproštaj”, rekao je Štajnmajer na komemoraciji u Varšavi, preneo je AP.

On je rekao da ga užasni zločini koji su Nemci ovde počinili, ispunjavaju dubokim stidom.

“Ali istovremeno, ispunjen sam zahvalnošću i poniznošću što mogu da učestvujem u ovoj komemoraciji kao prvi šef nemačke države ikad”, rekao je Štajnmajer.

On je na komemoraciji, kojoj su prisustvovali i predsednici Poljske Andžej Duda i Izraela Isak Hercog, pomirenje te dve zemlje sa Nemačkom nazvao „beskrajno dragocenim poklonom“.

„Sa surovošću i nehumanošću za koje nemamo reči, Nemci su proganjali, porobljavali i ubijali Jevreje Evrope, Jevreje Varšave“, rekao je Štajnmajer.

Uprkos zločinima protiv čovečnosti, Šoa, ljudi u Izraelu i Poljskoj pružili su Nemcima ruku pomirenja.

„To je poklon koji nismo mogli, a nije ni trebalo da očekujemo“, rekao je nemački predsednik i ujedno poručio: „Moramo i želimo da sačuvamo to čudo pomirenja i da ga vodimo u budućnost.“

Štajnmajer je istakao istorijsku odgovornost Nemaca i zadatak koji su im preživeli i mrtvi ostavili: „Mi to prihvatamo. Za nas Nemce, naša odgovornost pred našom istorijom nema granica. Ona ostaje naš podsetnik i naša misija, sada i u budućnosti.“

Nemački okupatori su u jesen 1940. osnovali Varšavski geto, zbog navodnog rizika od epidemije i tamo zatvorili Jevreje iz cele Poljske. U jednom trenutku tamo je na malom prostoru bilo zbijeno oko 450.000 ljudi.

Dana 19. aprila 1943. godine, stanovnici jevrejskog geta ustali su protiv SS-a i Vermahta. Ustanak je trajao do sredine maja. Za skoro četiri nedelje, više od 56.000 Jevreja je ubijeno ili odvedeno u koncentracione logore i logore za istrebljenje, navodi DW.

indeksonline.rs/Tanjug

Exit mobile version