BEOGRAD – Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je radnoj grupi Ministarstva pravde inicijativu da se u zakoniku jasno definišu pojmovi “veće količine oružja i municije” i propišu još dva kvalifikovana oblika ovog krivičnog dela, a u cilju efikasnije generalne prevencije krivičnog dela Nedozvoljena proizvodnja držanje, nošenje I PROMET oružja I EKSPLOZIVNIH MATERIJA iz člana 348 Krivičnog zakonika, kao i zbog neujednačene sudske prakse.

On predlaže da “veća količina oružja i municije” treba da bude nelegalno držanje i nošenje više od dva komada vatrenog oružja, kao i više od 60 komada municije, navodi se u preciziranom saopštenju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.

Smatra da je to neophodno i pored monitoringa za izdavanje dozvola i pooštravanja kaznene politike u sferi nabavke, držanja i nošenja vatrenog oružja, imajući u vidu masovna ubistva u osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” i Mladenovcu.

Krivični zakonik sada, kako podsećaju, predviđa kaznu 2 do 12 godina zatvora za nelegalno držanje veće količine oružja i municije, ali ne definiše koja je to količina, kao što to ne čini ni Zakon o oružju i municiji, te dolazi do različitih tumačenja i neujednačene prakse sudova, a što sve dovodi do pravne neizvesnosti.

U praksi se ustalio stav da se pod većom količinom vatrenog oružja smatra tri i više komada oružja, ali Stefanović smatra da bi radna grupa Ministarstva pravde trebalo da razmotri ovaj predlog i zakonom predvidi da je to svako nedozvoljeno držanje i nošenje više od dva komada vatrenog oružja.

Takođe, godinama je, kako preciziraju, bila praksa da se pod većom količinom municije smatra više 60 komada municije. Međutim, kako tvrde, početkom 2020. godine, pojedine sudije Višeg suda u Beogradu počele su da zauzimaju drugačije stavove, vezujući se za odredbu 42 stav 5 Zakona o oružju i municiji, kojom se reguliše pitanje prevoza oružja i municije i navodi da je mala količina municije do 500 metaka.

Iz tužilaštva navode da je taj stav je postao praktično dominantan, što je rezultiralo velikim brojem sudskih odluka u kojima su optuženi, koji su držali manje od 500 metaka, oglašavani krivim za krivično delo iz člana 348. stav 1. КZ, za koje je predviđena znatno blaža kazna od 6 meseci do 5 godina i novčana kazna.

Dodaju da je krajem prošle godine ponovo u odluci jednog od veća Apelacionog suda u Beogradu zauzet sasvim suprotan stav i pri istom činjeničnom stanju usvojio je žalbu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. To veće je bilo stava da nije opravdana primena analogije sa članom 42. stav 5. Zakona o oružju i municiji, koji propisuje šta se ima smatrati ”manjom količinom” za prevoz oružja i municije, budući da se radi o različitim zaštitnim objektima i različitom stepenu društvene opasnosti kod ovih oblika krivičnog dela.

Zbog toga, kao i u svetlu tragedija iza nas, glavni javni tužilac VJT u Beogradu smatra da je pojmove veće količine municije i oružja potrebno zakonski precizirati.

U skladu sa zaključkom Vlade Republike Srbije 4. maja ove godine Stefanović predlaže da se u članu 348 КZ propiše novi, kvalifikovani oblik ovog krivičnog dela – da će se kazniti svako ko predmete iz stava 1, 2, 3. navedenog člana ne čuva na zakonom propisani način i time omogući maloletenom licu ili drugom neovlašćenom licu da dođe u posed vatrenog oružja.

Pored toga, mišljenja je da treba dodati još jedan kvalifikovani oblik istog krivičnog dela te propisati da se kazniti svako, ukoliko usled toga što na napred navedeni način omogući maloltenom licu ili drugom neovlašćenom licu da dođe u posed vatrenog oružja, pa usled toga dođe do teške telesne povrede, smrti nekog lica ili uništenja imovine većeg obima.

Rasponi kazne za kvalifikovane oblike bi svakako trebalo da budu usaglašeni sa ostalim izmenama predmetnog člana.

Više javno tužilaštvo u Beogradu je od početka ove godine podiglo je 14 optužnica za nedozvoljeno nošenje oružja, a u toku 2022. godina 45 optužnica, što je skoro duplo više nego 2021. godine kada ih je podignuto 25.

indeksonline.rs/Tanjug