SKOPLJE – U Severnoj Makedoniji postoji ozbiljna korupcija u vladi, ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i pretnje nasiljem nad novinarima, navedeno je u najnovijem Izveštaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u Makedoniji za prošlu godinu.
U Izveštaju koji prenosi Glas Amerike na makedonskom jeziku, navodi da zakon predviđa krivične kazne za korupciju zvaničnika, ali da ih Vlada nije efikasno primenjivala.
![](https://indeksonline.rs/wp-content/uploads/2022/11/e5f2e8cb-e177-4af8-a315-83437573fceb-e1668088758630.jpg)
Državna komisija za prevenciju korupcije (SCPC) primetila je da se korupcija generalno pogoršala, stoji u Izveštaju u kojem se ukazuje i na značajna „kašnjenja u suđenjima koja uključuju ozbiljnu korupciju, pri čemu je samo nekoliko završeno do septembra, uključujući ona protiv bivših vladinih zvaničnika.
Ukazuju i na Ustav koji predviđa nezavisno pravosuđe, ali vlada nije uvek poštovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa.
Verodostojni izveštaji o neopravdanom nedoličnom ponašanju u pravosuđu, neprimerenom političkom i poslovnom pritisku na sudije, nepotizmu, klijentelizmu, dugotrajnoj pravdi, neadekvatnom finansiranju, otporu na korišćenje tehnologije propisane zakonom i nedovoljnom broju osoblja ometali su efikasnost pravosuđa i uticali na poverenje javnosti u upravljanje pravosuđem, navodi se u Izveštaju.
Po mišljenju medija i organizacija civilnog društva, sloboda izražavanja narušena je neefikasnošću pravosudnog sistema, nedostatkom transparentnosti u medijskom oglašavanju od državnih institucija, nedoličnim ponašanjem javnih zvaničnika u interakciji sa novinarima, pritiscima na novinare koji istražuju korupcija, dezinformacije, govor mržnje u onlajn i društvenim medijima.
Što se tiče zaštite pripadnika rasnih ili etničkih grupa od nasilja i diskriminacije, u izveštaju se navodi da je Marginijeva koalicija prijavila 24 slučaja prekršaja nad Romima u pogledu pristupa zdravstvenoj, socijalnoj zaštiti, pristupu dobrima i uslugama, zaštiti od rodne ravnopravnosti. zasnovanog nasilja i nepravilnog unosa podataka u lična dokumenta.
U izveštaju se takođe navodi da je ministar pravde zatvorio bugarske kulturne klubove Car Boris III i Ivan (Vančo) Mihailov, pozivajući se na zakon iz 2022. koji zahteva od organizacija koje nose imena po pristalicama ili saradnicima fašizma da promene imena.
Stejt department beleži stanje ljudskih prava u skoro 200 zemalja i teritorija širom sveta, prenosi skopska Republika i dodaje da bugarske vlasti nastavile da odbijaju registraciju grupama etničkih makedonskih aktivista
Što se tiče slobode udruživanja u Bugarskoj, u izveštaju se kaže da zakon predviđa pravo na slobodu udruživanja i da ga je vlada generalno poštovala, ali da su „vlasti nastavile da odbijaju registraciju grupama etničkih makedonskih aktivista kao što je Ujedinjena makedonska organizacija- Ilinden, Društvo potlačenih Makedonaca u Bugarskoj – žrtve komunističkog terora,
Udruženje za zaštitu osnovnih individualnih ljudskih prava 2023 i Makedonski kulturni klub „Nikola Vapcarov“.
Dodaje se da je Okružni sud u Plovdivu u februaru potvrdio odluku Agencije za registraciju kojom je odbijena registracija Ujedinjene makedonske organizacije Ilinden-Plovdiv, na osnovu toga da su ciljevi grupe, uključujući i zvanično priznanje makedonske nacionalne manjine, bili usmereni ka podeli nacije i stvaranje uslova za etnički sukob.
U maju je Apelacioni sud u Plovdivu potvrdio odluku nižeg suda, navodi se u izveštaju Stejt departmenta.
indeksonline.rs/Tanjug