Bošnjaci u Sandžaku danas su obilježili nacionalni praznik – Dan zastave. Ovaj datum je ustanovljen u znak sjećanja na 11. maj 1991.godine, kada je osnovano Muslimansko nacionalno vijeće Sandžaka. Na svečanom događaju ispred ureda Vijeća u Novom Pazaru, predsjednica BNV, Misala Pramenković, zajedno s Suljom Mustafićem, predsjednikom Bošnjačkog vijeća Crne Gore, svečano su podigli zastavu na jarbol.

U obraćanju, predsjednica Pramenković istakla je važnost nacionalnih simbola za narode poput Bošnjaka:

,,Bošnjaci su kroz historiju pokazali da su izuzetno miroljubiv i pacifistički nastrojen naroda. Mi decenijama i stoljećima živimo u miru i blagostanju s pripadnicima različitih vjera i naroda. Ono što je danas Bošnjacima prijeko potrebno i na čemu treba raditi jeste više razumijevanja, saradnje i podrške između nas samih. Dakle, unutar našeg bošnjačkog korpusa moramo imati konsenzus oko osnovnih, vitalnih, nacionalnih interesa. Neka to bude tačka spajanja i polazna tačka, a neka sva druga polja, polje političkog djelovanja, naučno polje, polje ekonomije, privrede, zaštite životne sredine, neka budu polja na kojima ćemo se takmičiti, ko će biti bolji i uspješniji i ko će dati više rezultata, stavljajući kolektivni ispred pojedinačnog i individualnog interesa. Bošnjaci imaju obavezu da pokažu odgovoran stav radi nas samih, radi amaneta koji nosimo, ali prevoshodno radi ove naše lijepe mladosti, koja nam je značajna perspektiva u budućnosti ako Bog da,, rekla je Pramenković.

Za Bošnjake, ovaj dan ima izuzetan značaj jer simbolizuje nacionalni identitet.

,,Bošnjačka nacionalna zastava, uz državnu, tokom praznika istaknuta je na svim javnim preduzećima i ustanovama. Želim svim Bošnjacima da čestitam Dan zastave,,, rekao za RtvNP, predsjednik Skupštine Grada Novog Pazara, Samir Lekić.

Bošnjaci u Srbiji imaju zastavu, grb i himnu, što ostavlja utisak da uživaju sva zakonom zagarantovana prava, ali nije tako. Diskriminacija prilikom zapošljavanja u državnom sektoru je evidentna i ne prati nacionalnu kartu. Za razliku od Albanaca, Mađara, Roma i drugih nacionalnih manjina, koji imaju svoje redakcije, za bosanski jezik nema mjesta na javnom servisu Srbije. S druge strane, u obrazovanju je situacija nešto bolja, pa se nastava odvija na maternjem bosanskom jeziku.

“Nastava na bosanskom je počela 2003. godine, a 2013. počela je kompletna nastava na bosanskom u osnovnim i srednjim školama. Nažalost, djeca se i danas izjašnjavaju da li će pohađati nastavu na bosanskom ili srpskom jeziku, umjesto da se to odvija po automatizmu”, izjavio je predsjednik IOBNV, Fuad Baćićanin.

Evropski štit s lentom koja dijeli tri ljiljana od tri polumjeseca vijori se nad Sandžakom i ovog 11. maja, što rađa nadu kod Bošnjaka u brzo ostvarivanje svih drugih prava koje im zakoni na papiru garantuju.