Najviše domaćinstava sa pet i više članova imaju opštine Preševo, Bujanovac, Tutin, Sjenica i grad Novi Pazar

Od ukupno 2.589.344 domaćinstva u Srbiji, 1.757.507 njih u svom sastavu ima najmanje jednu porodicu, dok broj samačkih domaćinstava iznosi 773.945, što u prevodu znači da svako treće domaćinstvo u našoj zemlji ima samo jednog člana, govore konačni rezultati Popisa stanovništva 2022. godine, koje je objavio Republički zavod za statistiku (RZS). Kako navode stručnjaci naše nacionalne statističke ustanove, većina porodičnih domaćinstava (87 odsto) u svom sastavu ima samo članove porodice, dok 13 procenata osim članova porodice ima i druge članove domaćinstva koji ne pripadaju nijednoj porodici. Najzastupljeniji oblik porodičnih domaćinstava su ona sa jednom porodicom (92 odsto), dok udeo domaćinstava sa dve ili više porodica iznosi svega osam procenata.

Kod domaćinstava koja broje samo jednu porodicu, najzastupljeniji tip je „bračni par sa decom”, kojih je 44 odsto, slede porodice „bračni par bez dece”, kojih je četvrtina u našoj zemlji, „majka sa decom” (17 odsto), „otac s decom” (4,7 procenata), „vanbračni par s decom” (četiri procenta) i „vanbračni par bez dece”, kojih je tri odsto.

Statističari skreću pažnju na činjenicu da je broj samačkih domaćinstava između dva popisa porastao za 218.478 osoba – sa 555. 467 prilikom popisa 2011. godine na 773. 945 osoba, koliko je zabeleženo prilikom poslednjeg popisa stanovništva. Takođe, značajnija promena zabeležena je i kod udela porodica tipa „bračni/vanbračni par s decom”, koji je između dva popisa stanovništva smanjen sa 36 odsto na 30 procenata, kao i kod udela domaćinstava sa dve porodice – koje beleže međupopisni pad sa osam odsto na pet procenata. Rezultati poslednjeg popisa stanovništva takođe pokazuju da je u 63 odsto domaćinstava osoba na koje se vodi domaćinstvo muškog pola, a razlika u korist pripadnika „jačeg pola” još je izraženija ako se posmatraju samo porodična domaćinstva. Naime, u 72 procenta porodičnih domaćinstava muškarac je osoba na koju se vodi domaćinstvo, dok je kod neporodičnih domaćinstava više nosilaca domaćinstava ženskog pola, pre svega zbog većeg broja žena starih 65 i više godina koje žive same. Statistička analiza pokazuje da osoba na koju se vodi domaćinstvo u proseku ima 56,7 godina, s tim što je u naseljima gradskog tipa prosečna starost nosioca domaćinstva 55,3 godine, dok u ostalim naseljima nosilac domaćinstva u proseku ima 59,4 godine.

Rezultati takođe govore da jednočlana domaćinstva dominiraju u urbanim sredinama – od 773.945 samačkih domaćinstava, čak 528.823 su gradska. Najveći udeo samačkih u ukupnom broju domaćinstava zabeležen u Beogradskom regionu, u kojem je svako treće domaćinstvo samačko (33,4 odsto) i regionu Vojvodine (30,8 odsto). U regionu Šumadije i zapadne Srbije, kao i u regionu Južne i istočne Srbije dvočlana domaćinstva neznatno su brojnija od samačkih, a ova dva regiona imaju i veći udeo domaćinstava sa šest i više članova (blizu šest odsto) u odnosu na Beogradski region, u kojem je udeo domaćinstava sa šest i više članova svega 2,6 procenata i region Vojvodine, gde samo 3,4 odsto domaćinstava ima više od pet članova.

Najviše samačkih domaćinstava je u opštini Crna Trava, gde je skoro svako drugo domaćinstvo samačko, a zatim u beogradskim opštinama Stari grad (45,2 odsto), Vračar (43,5 procenata) i Savski venac (42,4 odsto), kao i u opštinama Gadžin Han (38,9 odsto) i Babušnica (38,8 odsto). Statističari ovaj podatak tumače u svetlu činjenice da ove tri beogradske opštine imaju najnepovoljniju starosnu strukturu i najviše cene nekretnina, zbog čega su uglavnom nedostupne mladim ljudima. A o tome indirektno govori i broj dece upisane u osnovne škole na tim opštinama, koje već decenijama imaju samo dva ili tri razreda. Sa druge strane, u velikom broju naselja Južne i istočne Srbije već vekovima dominira izrazito staro stanovništvo u kojima osobe uglavnom žive same.

Najviše višečlanih domaćinstava sa pet i više članova imaju Preševo (47,3 odsto), Bujanovac (38,6 odsto), Tutin (30,5 odsto), Sjenica (27,4 odsto) i grad Novi Pazar (26,6 odsto).