ZAGREB- Sredinom jula hrvatsko Ministarstvo odbrane poslaće u četiri države zahtev u kome se navodi da je ta zemlja zainteresovana za kupovinu novih borbenih aviona, kao i da traži ponudu za njihovu kupovinu.

Taj zahtev će biti poslat u Švedsku, za avion Gripen Jas-39, SAD za F-16, Južnu Koreju za FA-50 i Izrael za avio n marke F-16 Barak, prenosi Večernji list i dodaje da se Ministarstvo nada da bi do polovine septembra mogle da stignu konkretne ponude.

Bude li sve teklo po planu, krajem oktobra ili novembra izabraće se avion koji bi trebalo da zameni “islužene MiG-ove 21”.

Kako se navodi, mnogi će takav plan, koji je predložio potpredsednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, oceniti isuviše ambicioznim jer su prethodne hrvatske vlade pokazale da se proces izbora rešenja za borbeno vazduhoplovstvo oteže ili su konkursi propadali.

U Ministarstvu očekuju da bi ugovor sa isporučiocem aviona trebalo da bude potpisan 2018., u leto 2020. da stigne prvih nekoliko aviona. Plan je, kako se navodi, da se odmah ugovori i obuka tehničara (njih 40-50) i desetak pilota.

Prema tom planu, 2021. i 2022. Hrvatska bi već imala eskadrilu funkcionalnu za osnovne potrebe “air-policinga”, međutim Ministarstvo želi da borbena eskadrila omogući i zaštitu vazdušnog prostora i teritorija Hrvatske, kao i da ti avioni budu sposobni i za borbene operacije u dubini teritorija protivnika.

Hrvatski piloti, od kojih je većina već prestara (u prosjeku 38 godina) za višegodišnju “preobuku”, upozoravaju ministra da treba već sada početi sa odabirom mladih pilota koji će moći za oko četiri godine da lete na drugim avionima.

Vecernji list navodi da je realno očekivati da će i da će “pravi finalisti” u odabiru modela aviona biti JAS-39 Gripen, koji Šveđani nude već 10 godina, kao i F-16 koji je u Izraelu “unapređen” na nivo “Barak” (C/D, blok 40).

Ostvare li se te ambiciozne najave hrvatskog Ministarstva, biće “konkretna” i cena ugovora.

Gripeni C/D generacije koštaju do 70 miliona evra po komadu, a modeli F-16 između 20 i 30 miliona dolara, zbog čega će Hrvatska morati da traži od države s kojom potpisuje ugovor da se uključi i privredni interes za investicije i izvoz proizvoda, navodi Večernji list.