BEOGRAD – Ove godine nažalost nećemo imati povećanje broja udžbenika na albanskom jeziku bez obzira na sve dogovore postignute u prethodnom periodu, pre svega dogovore premijera Albanije i Srbije,

izjavio je danas predsednik Koordinacionog tela za Preševo, Bujanovac i Medveđu Zoran Stanković ističući da je država Srbija obezbedila sredstva za njihovo štampanje i prevod.

On je na TV Pink rekao da je ranije dogovoreno da se obezbedi 35 nedostajućih udžbenika na albanskom jeziku za osnovnu i srednju škole, i još osam udžbenika koji promovišu albanski jezik i kulturu, ali da nažalost od 2015. Nacionalni savet Albanaca nije predložio nijedan udžbenik.

“Da bi se donela odluka o upotrebi udžbenika na albanskom jeziku potrebno je da nacionalni savet, konkretno savet Albanaca, predloži udžbenike i prevodice i tek nakon određenih zakonskih procedura, uz ododrenje nadležnog organa Ministarstva prosvete, ti udžbenici se stavljaju u promet”, kaže Stanković.

Imajući u vidu problem sa udžbenicima, Stanković podseća na sastanak u ambasadi Albanije održanom u januaru u prisustvu albanskog ambasadora, predsednika Nacionalnog saveta Albanaca Jonuza Musliua, predstavnika Ministarstva prosvete i Koordinacionog tela, na kome su dogovorene odgovarajuće aktivnosti koje je trebalo da budu ubrzane, s obzirom da je već tada postojao problem i kako bi sve bilo urađeno kako treba i na vreme.

“Međutim, iako je bilo dogovora i aktivnosti nijednog akta dobre volje Nacionalnog saveta Albanaca nije bio”, kaže Stanković.

Naveo je da je za udžbenike na albanskom odobreno 86 udžbenika, od toga je 79 za osnovnu školu, tri za predškolske ustanove i četiri udžbenika za albanski jezik i književnost za sva četiri razreda srednje škole.

“U proteklom periodu su svi nacioni saveti potpisali memorandum o obezbeđivanju udžbenika, sa određenom zadržaškom potpisao je i Nacionalni savet Albanaca”, kaže Stanković.

Nastoji se, navodi, da i nadležne međunarodne institucajama, kao što su OEBS, Delegacija EU u Srbiji, ambasada SAD i duge ambasade, kao i svi oni koji su zaintersovani, budu upoznate sa našim aktivnostima na obezbeđivanju udžbenika, te da onda oni procenjuju i vide zašto udžbenika nema i ko je kriv što u proteklom periodu nisu obezbeđeni, iako smo potpisali i obavezali se da će ih biti.

“Pogotovo u situaciji kada je Srbija odredila i obezbedila sredstva za štampanje i za prevod. Sada je na nekim drugim instancama da vide kako se ko ponašao”, dodao je Stanković.

Povodom navoda predsednika Nacionalnog saveta Albanaca Jonuza Musliua da je 700 dinara niska cena za prevod jednog udžbenika i da zato nisu predložili prevodioca, Stanković kaže da je država opredelila po 700 dinara za sve prevode udžbenika, pa i prevode na albanski jezik, te da je to cena koja je propisana i niko nije povlašćen u tome.

“Da li je velika ili mala, ne mogu da komentarišem, ali da su obezbeđena asredstva za prevod, jesu”, kaže Stanković.

Navodi da je prethodnih godina preko administrativne linije na neprihvatljiv nacicn preneto oko 5.000 udžbenika na albanskom jeziku, a pretprošle godine dovezeno kamionima oko 104.000 udžbenika sa Kosova i Metohije.

“To je sve bilo mimo dogovora iako je tim ljudima koji su to radili navedeno da ti udžbenici, da bi bili u upotrebi, moraju da prođu određenu zakonsku porceudru. Kako su oni to radili, tako su i te knjige vraćene odakle su došle”, kaže Stanković.

Naveo je da je jasno rečeno da dok traju razgovori između Prištine i Begrada nije moguća nikava upotreba udžbenika sa teritorije KiM koji se koriste u učenju na albanskom jeziku.

Stanković kaže i da je zato predviđena zakonska procedura koja podrazumeva da udžbenik koji bude predat onima koji iz njih treba da učine bude lišen svih stvari koje nisu saglasne sa aktuelnim događajima, koje nisu saglasne sa istorijom i geografijom.

(Tanjug)