BEOGRAD – Radi obuzdavanja pandemije korona virusa, mnoge zemlje širom sveta praktično su zatvorile svoje granice za sve osim za sopstvene državljane i lica sa dozvolom boravka i uvele strogu kontrolu nad unutrašnjim saobraćajem, naređujući stanovništvu da ostane u karantinu u svojim kućama.

Evropska unija je 18. marta na 30 dana zatvorila svoje spoljne granice za sve koji nisu državljani njenih zemalja članica, a mera se ne odnosi na lica sa dugotrajnim prebivalištem, diplomate i članove porodica državljana EU, radnike prekograničnih i zdravstvenih službi i ljude zadužene za prevoz robe.

Zabrane dolazaka iz Kine bile su među prvim uvedenim širom planete kada je reč o putničkom saobraćaju, a spisak zemalja sa kojima je saobraćaj zabranjen postajao je sve duži kako se povećavao broj žarišta korona virusa u Evropi i svetu.

Kada je krajem prošle godine pandemija korona virusa počela da se širi iz Vuhana, kineske vlasti uvele su veoma rigorozne zabrane kretanja i druge mere, što je dalo rezultate kada je reč o suzbijanju širenja korona virusa, ali i paralisalo nacionalnu ekonomiju na oko dva meseca.

Budući da u Kini epidemija jenjava, restriktivne mere se polako ublažavaju, pa će, na primer, stanovnicima Vuhana od 8. aprila biti omogućeno da idu van grada, preneli su svetski mediji.

Kina sada nastoji da spreči „uvozne“ slučajeve COVID-19 – stoga je uvedena privremena zabrana ulaska za državljane većine stranih zemalja, a izuzetak je diplomatsko osoblje.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova najavilo je da će i stranim državljanima sa dozvolom boravka biti zabranjen ulazak u Kinu od 28. marta.

Ipak, ministarstvo je saopštilo da strani državljani koji u Kinu dolaze radi “neophodnih ekonomskih, trgovinskih, naučnih ili tehnoloških aktivnosti, ili zbog hitnih humanitarnih potreba,” i dalje mogu podnositi zahteve za vize.

Od januara, u Pekingu i drugim delovima Kine, putnici koji dolaze iz inostranstva obavezni su da odu u dvonedeljni karantin, a odlukom ministarstva za civilni aviosaobraćaj, ograničen je broj putnika na dolaznim međunarodnim letovima, prenosi „Al džazira“.

Italija, jedna od evropskih zemalja koje su najteže pogođene pandemijom, 12. marta je uvela opsežne mere blokade. Prvobitno planirane da traju do 25. marta, mere su produžene i postepeno poostravane.

Stanovnici Italije, Francuske i Španije svoje domove mogu napuštati samo uz specijalne dozvole.

Ove zemlje uvele su i kazne za nepoštovanje pravila, koje u italijanskom regionu Lombardija iznose do 5. 000 evra.

Značajna ograničenja kretanja i kazne za prekršioce sada postoje i u Ujedinjenom Kraljevstvu, gde je dozvoljen izlazak iz kuće jednom dnevno, radi fižicke aktivnosti ili nabavke osnovnih potrepština, iz medicinskih razloga ili radi vršenja nužnih radnih obaveza.

Zabrane kretanja u Nemačkoj razlikuju se od države do države, ali je stanovništvu dozvoljen izlazak na svež vazduh.

Nošenje maski u supermarketima odnedavno je obavezno u Austriji, koja je u tu svrhu obezbedila milione komada ove zaštitne opreme.

Zanimljivo je da je Austrija tek četvrta evropska zemlja koja je uvela obavezu nošenja maski, pošto su prethodno to učinile Češka, Slovačka i Bosna i Hercegovina.

Američka država Njujork, u kojoj je zabeležen najveći broj slučajeva korona virusa u Sjedinjenim Američkim Državama, uvela je stroge mere zatvaranja i zabrane kretanja, a slično su postupile i vlasti drugih američkih država.

Osim za neophodni saobraćaj, zatvorena je granica između Kanade i SAD, a trgovina nije pogođena ovom merom, kažu zvaničnici obe zemlje.

Nadležni u Kaliforniji poručili su stanovništvu da domove napušta samo u slučaju apsolutne nužde i naredili zatvaranje svih firmi čije aktivnosti se ne smatraju neophodnim, dok kampanja testiranja na korona virus uzima maha širom SAD.

Svetski lider po broju izvršenih testova po glavi stanovnika je Južna Koreja, koja je takođe jedna od prvih zemalja koje su se u borbi protiv COVID-19 oslonile na visoke tehnologije, koristeći podatke iz mreže mobilne telefonije kako bi locirale one sa kojima su zaraženi bili u bliskom kontaktu.

Indija, zemlja od 1,3 milijarde stanovnika, nalazi se pod strogim merama blokade usled porasta broja slučajeva korona virusa, a privremeno je ukinuto važenje viza za strane državljane, osim kada je reč o diplomatskim i radnim vizama i vizama za službenike međunarodnih organizacija i učesnike projekata.

Vlasti u Rusiji pozvale su stanovništvo da ostane kod kuće, a predsednik Vladimir Putin objavio je produženje neradnog perioda u zemlji do 30. aprila kako bi se usporilo širenje korona virusa.

Japan, koji je prethodno zabranio ulazak putnicima koji stižu iz Kine, Irana i Italije, nedavno je ovu meru proširio na još 73 zemlje sveta, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu.

Ipak, postoje i zemlje sa znatno ležernijim, pa i kontroverznim odnosom prema pandemiji, poput Švedske, čije se vlasti uzdaju u to da će se stanovništvo razumno ponašati i ne izlagati se prevelikom riziku od zaraze.

Zabranjena su okupljanja u grupama od više od 50 ljudi, ali škole koje pohađaju deca mlađa od 16 godina i dalje rade.

Barovi i restorani još uslužuju posetioce, a mnogi ljudi i dalje održavaju društveni život kao i obično, uprkos rastućem broju zaraženih i umrlih.

Najupadljiviji primer neuobičajenog pristupa verovatno je ipak Belorusija, čiji predsednik Aleksandar Lukašenko preporučuje pijenje votke kao preventivnu meru.

Nema ograničenja u pogledu održavanja sportskih manifestacija, pa se, na radost ljubitelja fudbala, “bubamara” u Belorusiji i dalje kotrlja, po čemu je ta zemlja jedinstvena u Evropi.

To je izazvalo brojne reakcije u drugim zemljama, u kojima navijači sada nemaju priliku da prate fudbal.

“Dok se sve ovo završi, svako će postati navijač nekog od beloruskih timova”, prokomentarisao je jedan britanski ljubitalj fudbala, prenosi BBC.