Berlin – U Nemačkoj je prošle godine registrovano preko šest miliona različitih krivičnih dela i zabeležen rast kriminala na skoro svim ””frontovima””, od povećanja broja ubistava, do sukoba stranaca sa zakonom, pokazuje najnovija statistika, u kojoj su se našli i osumnjičeni građani Srbije.
Broj osumnjičenih počinilaca krivičnih dela, koji nisu Nemci, takođe je porastao sa 555.820 na 616.230 osoba, a udeo stranaca u ukupnom broju počinilaca povećan je sa 5,7 na 8,6 odsto, pokazuje statistika, po kojoj je najveći broj počinilaca, u toj kategoriji, došao iz Sirije, dok su građani Srbije na sedmom mestu.
![](https://indeksonline.rs/wp-content/uploads/2022/11/e5f2e8cb-e177-4af8-a315-83437573fceb-e1668088758630.jpg)
Iz Sirije je 30.699 osumnjičenih počinilaca krivičnih dela, njih 17.466 su Avganistanci, 12.202 Iračani, 9.882 Albanci, 8.332 Alžirci, 8.266 Marokanci, 7.684 građani Srbije, 7.251 Iranci, 5.039 građani Kosova a 4.595 osoba je u Nemačku pristiglo iz Somalije, pokazuje statistika.
Žrtve zločina useljenika su najčešće, čak u 80 odsto slučajeva, drugi useljenici.
Bez obzira na rast kriminala na skoro ””svim frontovima””, Nemačka, u kojoj nisu zaboravljene ””pruske vrline”” iskrenosti, lojalnosti, čestitosti, nepodmitljivosti, hrabrosti.., i dalje važi za relativno sigurnu zemlju.
””Još uvek važi rečenica da je Nemačka relativno sigurna zemlja…””, rekao je profesor kriminalne psihologije Rudiger Eg tabliodu ””Bild””, komentarišući statistiku kriminala i dodao da je, kada je reč o ””bandama iz Istočne Evrope”” i obijanju stanova, tu posebno na udaru granična oblast u pokrajinama Brandenburg ili Saksonija.
””Gledano na teritoriji cele Nemačke, beleži se, međutim, laki pad broja provala u stanove””, rekao je Eg i ukazao da su veliki gradovi posebno na meti kriminala.
””To je i u svetu tako da se nasilnici više okupljaju u velikim gradovima, jer tamo su i ilegalni poslovi i trgovina drogom, ženama, naoružanjem…To se ne dešava u nekom selu, već u Berlinu, ili Hamburgu””, rekao je Eg i izrazio uverenje da Nemci, ipak, nisu tako puno uplašeni zbog uznemirujućih statističkih podataka.
””Statistika je delo brojeva i to ne plaši tako puno ljude, kao što to političari, možda, veruju, ali pojedina krivična dela mogu da veoma jako utiču na osećaj sigurnosti””, rekao je Eg i kao primer naveo napad na Božićnom vašaru u Berlinu prošle godine, sa nedužnim ljudskim žrtvama, koji je izveo atentator Anis Amri.
Ono što je zanimljivo je povećan broj kriminalnih dela čiji su počinioci stranci i azilanti, pristigli u rekama izbeglica koje su se slile u zemlju.
U 2015. godini registrovano je 114.000 krivičnih dela koja su počinili podnosioci zahteva za azil, ratne izbeglice i oni koji su na takozvanom ””duldungu””, odnosno, toleriše im se iz različitih razloga boravak u zemlji, dok je u 2016. godini taj broj porastao na 174.000.
Ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer je nedavno, predstavljajući ovu statistku kriminala za 2016. godinu, rekao da takvi podaci ne raduju i da su u populaciji azilanata i izbeglica, počinioci, uglavnom, mladi muškarci.
””U toj grupi je, takođe, i kod Nemaca uočen jedan jasno viši stepen kriminaliteta””, objašnjavao je de Mezijer situaciju i ponavljao da je, međutim, najveći deo izbeglica pošten.
U oblasti islamizma, prošle godine je broj krivičnih dela porastao za 13,7 odsto u odnosu na 2015. godinu i registrovana su 773 krivična dela.
Tu, pre svega, padaju u oči teška krivična dela i atentati u Vircburgu, Anzbahu i na Božićnjem vašaru u Berlinu, kada je ubijeno 12 osoba.
Kada je reč o krivičnim politički motivisanim delima ekstremne desnice i tu je, takođe porastao broj.
Tako je 2016. u toj oblasti registrovano 23.555 slučajeva, što je za 2,6 odsto više u odnosu na 2015. godinu.
Na drugoj strani, ekstremna levica počinila je 9.389 politički motivisanih krivičnih dela, što je za 2,2 odsto manje u odnosu na 2015. godinu.