Načitanije ove nedelje

PORODIČNI ZAKON NA PREKRETNICI: Kraj telesnog kažnjavanja dece?

Javna rasprava o izmenama i dopunama Porodičnog zakona završena je sredinom aprila, a prema najavama, predlog bi već u junu mogao da se nađe pred poslanicima u Skupštini Srbije.

Važeći zakon primenjuje se od 2005. godine, a izmene su pokrenute radi usklađivanja sa međunarodnim standardima, pre svega sa Konvencijom o pravima deteta. Predložene novine obuhvataju jačanje uloge deteta u donošenju odluka koje ga se tiču, unapređenje zaštite od nasilja, zabranu telesnog kažnjavanja u svim okruženjima, kao i dodatne mere za sprečavanje dečjih i prinudnih brakova.

Ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević izjavila je da su izmene neophodne, podsećajući da je i Evropska komisija u izveštaju iz 2023. godine preporučila Srbiji da jasno zabrani telesno kažnjavanje dece i dečje brakove.

Iz UNICEF u Srbiji navode da podržavaju predložene izmene, ocenjujući da doprinose jačanju zaštite dece, ali ističu i određene rezerve, zbog kojih su nadležnima dostavili konkretne predloge za unapređenje nacrta.

Jedna od najviše diskutovanih odredbi odnosi se na zabranu telesnog kažnjavanja dece. Predlog zakona precizira da roditelji ne smeju primenjivati ponižavajuće postupke, fizičko kažnjavanje ili druge oblike kazni koji narušavaju dostojanstvo deteta.

Prema podacima UNICEF-a, istraživanja pokazuju da deca u Srbiji prve batine dobijaju već u uzrastu od dve do tri godine, dok je oko 45 odsto dece izloženo nekom obliku nasilne discipline u porodici. Iako je to smanjenje u odnosu na raniji period, kada je takva praksa bila prisutna kod više od 70 odsto dece, ocenjuje se da je nivo i dalje visok.

„Prema dostupnim podacima oko 45 odsto dece u Srbiji izloženo je nekoj nasilnoj disciplinskoj praksi… što ukazuje na stagnaciju tokom poslednjih nekoliko godina“, navode iz UNICEF-a.

Istovremeno, više od 90 odsto roditelja smatra da fizičko kažnjavanje nije dobro za dete, ali deo njih takve metode ipak primenjuje, često zbog nedostatka alternativnih pristupa u vaspitanju.

Pojedine kritike u javnosti odnose se na strah od mogućih zloupotreba, poput prijavljivanja roditelja od strane dece ili oduzimanja dece. Ministarka Žarić Kovačević odbacuje takve tvrdnje, ističući da zakon ne predviđa takve mere i da je fokus na podršci porodicama.

I iz UNICEF-a naglašavaju da cilj izmena nije kažnjavanje roditelja, već podsticanje promena u ponašanju i promocija nenasilnih metoda vaspitanja. Kao primer navode iskustva drugih zemalja, gde je nakon uvođenja zabrane telesnog kažnjavanja zabeležen pad njegove primene.

Druga važna tema odnosi se na maloletničke brakove. Iako su izmene predstavljene kao korak ka njihovom suzbijanju, predlog zakona i dalje ostavlja mogućnost da maloletno lice zaključi brak ukoliko odlukom suda stekne punu poslovnu sposobnost.

Prema podacima UNICEF-a, u Srbiji živi oko 108.000 žena koje su stupile u brak pre 18. godine, dok su rani brakovi često povezani sa prekidom školovanja i maloletničkim trudnoćama.

UNICEF upozorava da bi pojedine odredbe trebalo dodatno uskladiti sa međunarodnim standardima, koji podrazumevaju potpunu zabranu dečjih brakova. Organizacija preporučuje da se zadrži jasna definicija deteta kao osobe mlađe od 18 godina, ukloni mogućnost sklapanja braka pre tog uzrasta i dodatno unapredi sistem podrške maloletnim roditeljima.

Predložene izmene zakona, kako se navodi, imaju za cilj jačanje zaštite prava deteta, ali će konačan tekst zavisiti od daljih rasprava i eventualnih korekcija u skupštinskoj proceduri.

Najnovije

spot_imgspot_img

Najnovije